Plaće dijele iz dnevnog utrška

IMOTSKI - Otkaz sindikalnom povjereniku u autoprijevozničkoj tvrtki "Autopoduzeće" Imotski - i djelatniku s tridesetak godina radnog staža Ivanu Bogutu, pokrenuo je čitavu lavinu optužbi na djelatnost i poslovanje "Autopoduzeća". Na hitno sazvanom sastanku sindikalne podružnice, na koji se uz dvadesetak djelatnika "Autopoduzeća" odazvao i predsjednik Županijskog ureda HUS-a Jozo Marić, Ivan Bogut iznio je niz optužbi na rad u svojoj tvrtki. - U niz navrata naš direktor javno preko medija iskazuje da u firmi maltene teče med i mlijeko, a djelatnici su tek prije neki dan primili plaće za listopad prošle godine. Plaće se dijele iz dnevnog utrška, kada se sakupi novac od prodanih autobusnih karata. U firmu bi pod hitno trebala doći financijska i krim-policija, da to rasvijetli, ali i slučajeve na autobusnoj pruzi Imotski-Sarajevo - ispravio je Bogut. - Nakon misterioznog nestanka blagajne, sve se brzo prikrilo, a treba provjeriti kako se uzima novac iz blagajne za odlazak u Zagreb, zašto su neki vozači u gotovini preko granice u Njemačku nosili po 140.000 DEM za kupnju autobusa, zašto vlasnik tvrtke ima 18.000 kuna plaću, te čijim se novcem kupuju dionice - kazao je, očito ogorčen, Ivan Bogut. Okupljeni djelatnici nisu imali komentara na izneseno, uz oštre opaske povjereniku Bogutu da su se ovakvi sastanci trebali održavati i prije te da rad sindikata nije bio na velikoj visini. Sloven Vidoš, dugogodišnji vozač, kritički se osvrnuo na rad sindikata, ali je iznio i podatak da se oskudne plaće od 1100 do 1200 kuna dijele selektivno.

Direktor "Autopoduzeća" Frane Grančić: Bogutove laži i insinuacije - Ja sam 22. prosinca 1990. godine izabran za predsjednika Uprave "Autopoduzeća", za što imam i valjane dokumente - izjavio nam je direktor Frane Grančić čuvši lavinu optužbi na njegov račun. - Trenutačno sam na službenom putu u inozemstvu pa mogu samo kazati da moralno, materijalno i krivično, ili kako god hoćete, tvrdim da objede Ivana Boguta i njemu sličnih ničim nisu utemeljene, da su to sve obične laži i insinuacije - izjavio je Frane Grančić.

Alojzije Bakavić direktor Napretka

IMOTSKI - Na sjednici Nadzornog odbora trgovačke tvrtke Napredak d.d. iz Imotskog, koji je, nakon dva neuspješna pokušaja sazvao predsjednik Mirko Ivkošić, odlučeno je da se s dužnosti direktora razriješi Zdeslav Tonković. S njim je sporazumno raskinut Ugovor o radu s obvezom isplate otpremnine.
Umjesto Zdeslava Tonkovića, članovi Nadzornog odbora za novog direktora "Napretka" d.d. izabrali su dugogodišnjeg djelatnika te tvrtke Alojzija Bakavića. Time je, bar privremeno, splasnuo sukob između Stožera za obranu "Napretka" i sad već bivšeg direktora Tonkovića. No, kako će se stvari u "Napretku" dalje odvijati, upitno je stoga što je najavljen početak stečajnog postupka u ovoj tvrtki od 1. ožujka. Djelatnici, njih 30-ak, i dalje traže plaće za posljednjih 20 mjeseci.
B. Ćosić
("Slobodna Dalmacija", 29. veljače 2000.)

Trimot na putu ozdravljenja

IMOTSKI (Stina) - Imotsko tekstilno poduzeće "Trimot" d.d. prvo je kojemu je nova Vlada doznačila sredstva Hrvatske banke za obnovu i razvitak namijenjena poduzećima u teškoćama. Za nastavak proizvodnje "Trimotu" je doznačeno oko 12,5 milijuna kuna. Teškoće "Trimota" počele su, prema riječima stečajnog upravitelja Zvonka Silića, prije nekoliko godina, raspadom istočnog tržišta. Vlada bivšeg premijera Mateše odobrila je 1. travnja prošle godine sanacijski kredit u iznosu od oko 17 milijuna kuna. Četvrtinom tih sredstava podmirene su obaveze prema dobavljačima i zaposlenicima, a nakon otvaranja stečajnog postupka neutrošeni dio novca vraćen je HBOR-u kako ta sredstva ne bi ušla u stečajnu masu.
- Budući da smo nakon otvaranja stečajnog postupka utvrdili kako su obveze "Trimota" višestruko veće od vrijednosti poduzeća, ali i zbog pokazatelja u poslovanju, odlučili smo pokrenuti postupak preustroja u kojemu će stečajni vjerovnici biti dovedeni u povoljniji položaj od onoga u kojemu bi se našli u slučaju klasičnog stečaja, kaže stečajni upravitelj Silić.
- Sredstva namijenjena za tehnološku obnovu proizvodnje zatražili smo od Vlade kada smo utvrdili da postoje sasvim realne mogućnosti za uspješan preustroj tvrtke. Odluci Vlade prethodila je odluka stečajnih vjerovnika o izradi plana preustroja stečajnog dužnika, rekao je Silić. U "Trimotu" danas radi 270 radnika, medu kojima je 40 novih.
- Mjesečna proizvodnja povećana je za oko 40 posto, a gotovo u potpunosti usmjerena je na tržište Europske unije, s tim da je izvoz riješen i za cijelu narednu godinu. Tvrtka uredno i na vrijeme izmiruje sve svoje obveze prema dobavljačima, zaposlenicima i državi, tvrdi Silić dodajući da "Trimot" trenutno ima poslova za čiju realizaciju bi mogao zaposliti i upola više radnika. Prema Silićevim riječima, ovakav uspješan oporavak "Trimota" u stečaju važno je i to da se u donošenje odluka nije miješala politika.
- Sve odluke donesene su temeljem ekonomskih procjena, uz suglasnost stečajnog vijeća i vjerovnika, bez čije suglasnosti naš model preustroja ne bi uspio.
M. Jović
("Novi list", 27. veljače 2000.)

Kompjutori za učenike

IMOTSKI - Većina ravnatelja imotskih osnovnih i srednjih škola uputila je pismene zahvale upravi Društva Imoćana u Zagrebu glede iznimne donacije članova ovoga društva. Naime, Imoćani iz Zagreba su preko svojih poslovnih veza za potrebe educiranja učenika nabavili i darovali školama 21 računalo sa svim potrebnim sadržajima. Ipak, koliko saznajemo, u nekim školama računala još nisu ni raspakirana, a kod nekih škola se na njima obučavaju ravnatelji ili nastavnici, što očito nije u skladu s htijenjima (željama) Društva Imoćana iz Zagreba, koji su opremu namijenili upravo učenicima. (B.Ć.)
("Slobodna Dalmacija", 25. veljače 2000.)

Od 1. ožujka Napredak u stečaju

IMOTSKI - Napredak d.d., nekadašnji i imotski trgovački div, nakon višemjesečnih sukoba dijela radnika s direktorom Zdeslavom Tonkovićem 1. ožujka odlazi u stečaj. Dio zaposlenika okupljenih u stožeru za obranu Napretka, sa Stipom Gadžom na čelu, izgubivši strpljenje zbog danas već 20 neisplaćenih plaća, prije 15 dana iselili su Zdeslava Tonkovića iz uprave zgrade te promijeniti brave na ulaznim vratima. Tonkovića optužuju i zato što im se od lipnja 1998. ne uplaćuje mirovinsko osiguranje. - Samozvani stožer želi se dokopati tržnice, koja nije samo vlasništvo Napretka već i grada, a vrijedi više od 30.000 DEM - izjavio je Tonković. (mj)
("Večernji list", 24. veljače 2000.)

Svaka općina u Imotskoj krajini želi vrtić iako ga ne može sama financirati

IMOTSKI - Problem financiranja dječjeg vrtića i jedine predškolske ustanove u Imotskom te još nekoliko područnih vrtića u općinama Imotske krajine ni ove godine, barem za sada, neće biti riješen.
Odgovor je, kaže ravnatelj vrtića Dražen Markota, jednostavan. Jedinice lokalne uprave, općine Podbablje, Proložac, Zmijavci, Runovići, Zagvozd i grad Imotski, kao osnivači nemaju dovoljno novca za cjelokupno financiranje vrtića. Dugovanje osnivača rastu. Jedini koji su podmirili dug jesu grad Imotski i općina Zagvozd, 11.000 kuna duga trebala bi podmiriti općina Podbablje te općine Proložac, Zmijavci i Runovići, čiji ukupan dug iznosi 240.000 kuna. - Isplata ovih dugova bila bi nam dovoljna za podmirenje duga prema dobavljačima - rekao nam je ravnatelj Markota te dodao: - Na naplatu su došla i redovita dugovanja od 12. mjeseca, 222.500 kuna, što je trebalo biti uplaćeno u siječnju ove godine. Na žalost, sada već treba doći isti iznos i za prvi mjesec, a on je namijenjen uglavnom za plaće uposlenika.
U razgovoru dalje dodaje i da osnivači nisu u mogućnosti mjesečno izdvajati potreban dio novca, jer su njihovi proračuni vrlo siromašni. Stoga bi Županija trebala pripomoći jednim dijelom u sufinanciranju preko jedinica lokalne uprave. Kako ovo nije prvi put da se dogovora, a da na kraju od svega ne bude mnogo realizirano, uposlenici dječjeg vrtića, njih 43, na sve gledaju s puno rezerve. U prilog tome ide i upućeni prijedlog proračuna za 2000., koji bi trebao biti oko tri milijuna kuna, a osnivači ga mogu financirati samo s dvije trećine, tj. iznosom od dva milijuna. Rješenje problema u zatvaranju dijelova vrtića ne dolazi u obzir, kažu osnivači. Nitko od njih ne želi preuzeti odgovornost za otpuštanje djelatnika. Tu je, dakako, činjenica da bi i sve općine željele imati vrtić, pa makar ga i ne mogu financirati.
I dok jedni rješenje već dugo traže očito krivim metodama i putovima, uposlenici željno iščekuju plaće za prosinac prošle godine i ovogodišnji siječanj, pitajući se kako to uposlenici u općinama mogu sebi uredno isplaćivati plaće dok za njih takvo što nije moguće unatoč zakonskim obvezama.
Vedrana Bekanac-Šuvar
("Jutarnji list", 20. veljače 2000.)

Jak potres na imotskom i splitskom području

ZAGREB - Seizmološka služba u petak ujutro u 4,46 sati zabilježila je jak potres, magnitude 3,8 po Richteru, iz udaljenosti od 275 kilometara jugo-jugoistočno od Zagreba. Jakost potresa u epicentru iznosila je V. stupnjeva Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice, pa se ne očekuju materijalne štete. Potres su osjetili na području Imotskog i Splita. (Hina)
("Vjesnik", 19. veljače 2000.)

Stigli novi autobusi

IMOTSKI (Stina) - Vozni park "Autopoduzeća" d.d. za prijevoz putnika ovih je dana obogaćen s još četiri suvremeno opremljena autobusa za čiju je nabavu direktoru Frani Grančiću kredit odobren iz Zagrebačke banke u Makarskoj. Poduzeće koje svoje prijevozničke usluge putnicima, osim u zemlji, pruža i u inozemstvu novim autobusima, obavještavaju nas iz "Autopoduzeća", uspješno će konkurirati do nedavno mnogo bolje opremljenim prijevozničkim tvrtkama u Dalmaciji. Sve to utjecat će i na njegovu daljnju stabilnost te osiguranu egzistenciju za 168 zaposlenih od kojih su 22 razvojačena hrvatska branitelja. (M. J.)
("Novi list", 15. veljače 2000.)

Bijesna kuna pokraj Zagvozda

IMOTSKI - Prvi sluččj bjesnoće ove godine u Imotskoj krajini zabilježen je na prostoru općine Zagvozd. Kako nas je izvijestio ravnatelj Veterinarske stanice Luka Majić, prije neki dan u Veterinarsku stanicu donesena je ubijena kuna koja se sukobila sa psima vlasnika M. T iz Zagvozda. U Veterinarskom zavodu u Splitu potvrđeno je daje bila bijesna. Lani je zabilježeno 12 slučajeva bjesnoće. Stoga je potreban veliki oprez, ali i mjere predostrožnosti kako bi se pojava bjesnoće kod životinja svela na minimum. Iz istog razloga organizirano je cijepljenje pasa koje je u tijeku, a za koje vlasnici trebaju platiti 100 kuna. Unatoč velikom odazivu vlasnika pasa za cijepljenjem, ne isključuje se mogućnost zaraze životinja koje dolaze u dodir s divljim životinjama. U Imotskoj krajini prošle godine cijepljeno je oko 1800 pasa, što je oko 85 posto ukupnog broja. (V. B. Š.)
("Jutarnji list", 6. veljače 2000.)