Nakon 10 godina osnovan prvi ogranak SDP-a

IMOTSKI - U nazočnosti predsjednika županijske organizacije SDP-a i saborskog zastupnika Vedrana Lendića, te taajnika županijske organizacije SDP-a Ante Meštrovića u Imotskom je u srijedu na večer održana osnivačka skupština SDP-a za grad Imotski. To je prva osnovana organizacija SDP-a u posljednjih deset godina na prostoru Imotske krajine i zasad ima 60-ak članova. Naglašeno je da 74 posto članova nije bilo ni u jednoj stranci, a 26 posto ih je bilo u bivšem SKH ili je SDP-u pristupilo iz drugih stranaka. Velik dio čine žene. Na sastanku su kao gosti bili predstavnici svih parlamentarnih stranaka Imotskog. Za predsjednika je izabran Branko Milardović.
("Jutarnji list", 31. ožujka 2000.)

Zaposlenici "Biokovke" ipak dopustili prodaju strojeva

ZAGVOZD - Imotsko tekstilno poduzeće "Trimot" d.d. prvo je kome je nova hrvatska Vlada, nakon najava kako više neće financijski pomagati lošim ili propalim poduzećima, odobrila financijsku pomoć za prevladavanje nastalih teškoća. Poduzeću koje se zbog stečaja pokrenutog 9. rujna prošle godine, zove "Trimot" d.d. u stečaju Vlada je doznačila 12.496.901 kuna iz posebnih sredstava za ozdravljenje poduzeća u teškoćama Hrvatske banke za obnovu i razvoj, a radi nastavka proizvodnje. Kako je u sastavu "Trimota" i pogon "Biokovka" iz Zagvozda, već godinu dana u financijskim teškoćama, stečajni upravitelj Zvonko Silić dogovorio je prodaju strojeva s jednom slovenskom tvrtkom. No, dio djelatnika "Biokovke" u ponedjeljak je kamionima spriječio pristup kupcima iz Slovenije koji su došli po kupljene strojeve. Razlog blokade je nezadovoljstvo "Biokovkinih" djelatnika koje, podsjetimo, traje još od veljače prošle godine. Tijekom tog razdoblja zaposlenici su stalno ukazivali na zanemarivanje od strane matične kuće "Trimota". Potvrda tome, kako tvrde, je i nedavno pokretanje stečajnog postupka nad tim poduzećem. - Dok ne dobijemo financijsku naknadu koju već mjesecima tražimo sudskim putem, a koja nam nakon pokretanja stečajnog postupka pripada, nećemo dozvoliti prodaju strojeva. Svi u Zagvozdu prosvjedujemo, ne samo mi umirovljeni, pokušao nam je objasniti umirovljeni djelatnik Damir Šuvar. I dok su djelatnici Zagvozda grcali u financijskim problemima, matična kuća osvajala je njemačko tržište. Ono što se prema stečajnom upravitelju, napravilo s "Biokovkom", najbolje je za nju - 15 radnika premjestiti u "Trimot", 11 ostaviti u "Biokovci", a dijelu koji je stalnim bolQvanjem bio samo trošak- dati otkaze. Ukupno, s "Trimotom", otkaze je dobilo 72 djelatnika.
Nezadovoljni takvim postupcima, a ponukani, kako tvrde, i prije stečaja ignorantskim stavom "Tmmota" prema njima, djelatnici su od Silića tražili izdvajanje. U tome ih je podržavao i načelnik Općine Zagvozd. I dok djelatnici tvrde kako bi samostalnim upravljanjem nad pogonom ostvarili zapažene proizvodne rezultate, Zvonko Silić drugačije misli: "Iako smo im dozvolili preuzimanje pogona, sa zastarjelom tehnologijom ne bi mogli kvalitetno proizvoditi. Na kraju ne bi imali niti za plaće. Toga su i oni svjesni te kada smo im ponudili pogon nisu ga preuzeli".
Kako bismo, dodao je, od "Biokovke" ipak imali koristi, nedavno smo u tisku objavili natječaj za prodaju. Njezina vrijednost sa zastarjelim strojevima, na kojima se nije radilo 12 godina, procijenjena je na 100 tisuća DEM, no, nrti jedan kupac se nije javio. Silić je, stoga, ovih dana sklopio ugovor o prodaji strojeva s jednom slovenskom tvrtkom. Kako "Trimot", uz "Biokovku", ima još dva pogona u Cisti Provo, prema Silićevim riječima, 14. travnja bit će objavljen i natječaj za prodaju tih pogona. Sredstva od prodaje namijenjena su podmirenju obveza iz stečajnog postupka prema svim "Trimotovim" djelatnicima. Na dvosatnom sastanku sa zaposlenima, te voditeljem pogona Matom Čagljom, Zvonko Silić jučer je uspio smiriti uzavrele emocije. - Zaposleni su bili korektni. Dogovorili smo se da se prodaja strojeva nastavi. Od sredstava koja dobijemo prodajom i strojeva i pogona iz Ciste, prije svega podmirit ćemo radnička potraživanja. Dakle, svima riama je u interesu da se cijeli postupak nastavi mirno bez prosvjeda, kazao je Silić. Ukoliko djelatnici budu i dalje unatoč dogovorima, napomenuo je, sprečavali prodaju, to može ići samo na njihovu štetu.
Marija Jović
("Novi list", 30. ožujka 2000.)

Škola u Aržanu dobro izgleda samo izvana

ARŽANO (Stina) - Osnovnoj školi Aržano, izgrađenoj 1986. godine, potrebna je hitna rekonstrukcija. Činjenicu kako je 80-ih godina predstavljala najveću investiciju u Hrvatskoj potvrđuje tek atraktivnim izgledom, no, njezina unutrašnjost, osim cvijeća za koje se, prema riječima ravnatelja Tomislava Perkovića, brinu vrijedne spremačice, odaje zapuštenost.
- Gradevina nije stara. No, sama činjenica da je izrada projekta kao diplomski rad povjerena tada mladoj djevojci pokazuje kako se pristupalo njezinoj gradnji, govori nam ravnatelj Perković.
Inače, po istom projektu građen je i imotski dječji vrtić. Stoga i ne čudi što se ` i vrtić suočava sa sličnim nedostacima. Takav projekt, u šali dodaje Perković, osuđen je na prokišnjavanje. Ono što potvrđuje koliko se pri gradnji škole neopravdano štedjelo je i limeni krov. "Kad pada kiša nastavu je zbog buke gotovo nemoguće održavati", kaže Perković.
Veliki problem škole su i učionice kemije i biologije, smještene ispod balkona, koji prokišnjava. Kako za sanaciju škola nema novaca, cijela površina terase prekrivena je plastičnom folijom. No, crni tragovi vlage unatoč kakvojtakvoj zaštiti, vidljivi su u gotovo svim učionicama. Dojam dodatno "popravlja" i mnoštvo posuda u koje za kišnih dana kapa voda.
- Svake godine u kišnim mjesecima po nekoliko dana odgodim nastavu, jer se zbog vode koja dopire u učionice ne može normalno radit_i, jada se Tomislav Perković.
A koliko je djeci neugodno raditi u postojećim uvjetima najbolje govore riječi učenice, Ivane Perković:
- Po zidovima raste trava. Kada pada kiša zbog limenog krova ništa se drugo ne čuje.
Iako škola, prema ravnateljevim riječima, već pri samom useljenju nije zadovoljavala tehničke uvjete, tek se posljednjih osam godina zahvaljujući Ministarstvu prosvjete i športa, Županiji i Općini Cista Prvo u nju uložilo 1.500.000 kuna. Tijekom tog razdoblja pristupilo se kompletnoj promjeni centralnog grijanja, jednog dijela krova te promjeni prozorskih okvira.
U područnoj školi Svib, kao dijelu aržanske škole i Ministarstvo financija je za izradu sanitarnog čvora izdvojilo 50.000 kuna. U sklopu škole napravljen je i športsko-rekreacijski centar "Josip Jović" čiju je gradnju financirala Županija. Izradu tribina mještani su financirali vlastitim novcima. No, unatoč nezanemarivim ulaganjima, 116 učenika te 26 zaposlenih još uvijek radi u lošim uvjetima, a najveći problem predstavlja dio škole koji do danas nije izgrađen.
- Koliko god popravljali, neizgrađeni dio nagriza zgradu. Kako nam cijeli posao ne bi bio uzaludan u tom dijelu najbolje bi bilo izgraditi ambulantu. Zdravstvena ustanova dobro bi došla stanovništvu cijelog kraja i dijela Hercegovine. A i škola bi bila zaštićena, kazao nam je pročelnik županijskog Ureda za prosvjetu, Miroslav Budimir.
Svi iz škole stoga se nadaju, kako će nadležni iz Ministarstva prosvjete i športa i ubuduće imati sluha za očuvanje te izuzetno atraktivne gradevine. Od škole u kojoj bi proradila i zdravstvena ustanova cijeli bi kraj imao koristi. Iseljavanje stanovništva bi se smanjilo. Pojave od tek dva učenika u cijeloj godini, a na koje trenutačno nailazimo u Imotskoj krajini bit će sve rjeđe.
Marija Jović
("Novi list", 23. ožujka 2000.)

Apel za pomoć malom Mati Bekavcu

IMOTSKI - Mate Bekavac 4-godišnji dječak gluh je od rođenja. S roditeljima, ocem Slavkom, djelatnikom pravosudne policije i majkom Marijom, rođenim Studenčanima iz Općine Lovreć, živi u Zagrebu. Suvremena medicinska tehnologija omogućuje novi sluh i čujnost uz pomoć procesora zvuka i inplanta umjetne pužnice. Takva operacija se može obaviti i u Hrvatskoj, no, roditelji moraju nabaviti inplantat čija je cijena 40 tisuća DEM. Kako sa skromnim primanjima ne mogu sami financirati operaciju koja bi im dijete vratila u svijet zvukova, uz pomoć dobrih ljudi pokrenuli su akciju za prikupljanje pomoći. Kako očekuju i pomoć svojih sumještana, pa i brojnih žitelja imotske krajine otvorili su i kunski račun kod Privredne banke Zagreb - Štedionica Zagreb: 30101-621-42, broj računa : 80402-9-03-18131961-1, te devizni račun kod PBZ-a broj: 71410-0202-181-95696-4. (M. J.)
("Novi list", 18. ožujka 2000.)

Računi srednjih škola već drugi tjedan u blokadi

IMOTSKI (Stina) - Račun četiri srednje škole "Dr. Mate Ujević" u Imotskom već drugi tjedan je u blokadi. Novčani problemi Gimnazije, Obrtničke, Tehničke i Ekonomske srednje škole počeli su potražnjom novčanog duga za svaku školu od po 120 tisuća kuna od strane javno-komunalnog poduzeća "Topana". Nakon podmirenog duga od ukupno 180 tisuća kuna, pojasnio nam je pročelnik Županijskog ureda za prosvjetu, Miroslav Budimir, ovih dana sudskom presudom i Grad zahtijeva svoj dio novca za zemljište na kojem se nalaze škole u iznosu od 126 tisuća kuna. Inače, četiri srednje škole smještene su u zgradi izgrađenoj prije deset godina na 20 tisuća četvornih metara. Iako se bore s vječitim nedostatkom novca u prosvjeti, suvremeno su opremljene. Od Ministarstva prosvjete svaki mjesec dobivaju po 6500 kuna. "Kada bi podmirivali mjesečne troškove koje traže 'Topana' i Grad, koji za komunalnu naknadu i druge obveze iznose približno tom iznosu, ne bi nam ostalo ni za kredu, kazao je Budimir, te dodao: - Iako Grad u zakonskim okvirima ima pravo zahtijevati te novce, ipak je začuđujući nedostatak susretljivosti članova Poglavarstva. Pitam se je li Grad putem sudske ovrhe potraživao novce i od IMA-e, hotela, 'Imostroja' i 'Vinarije', danas gotovo posve propalih poduzeća. Te tvrtke danas u najmanju ruku duguju iznos jednak srednjim školama, a Grad, uvjeren je Budimir, nije potraživao novce od njih, jer zna da ih one nemaju. Pitam se stoga je li Gradu u interesu opća dobrobit mladih ljudi, ili im srednje škole služe tek za punjenje proračuna.
Po Zakonu o komunalnoj naknadi, sredstva komunalne naknade vraćaju se u istu namjenu. No, budući da je Grad potrošio te novce ne postoji šansa da ih sukladno zakonu i vrati. "Previše se gledaju individualni interesi. Pokazatelj svemu tome je i nestranačka suradnja Grada s ostalim općinama. Sve škole s područja Imotskog za komunalne usluge i trošenje vode duguju Gradu. No, Gradsko poglavarstvo ni od koga ne traži novac osim od srednjih škola koje imaju nešto novca", kazao nam je Budimir.
Naime, iako srednjim školama formalno-pravno upravlja Tehnička škola, svih 180 tisuća kuna preko ZAP-a, "Topani" je podmirila srednja Obrtnička škola, kojoj je Zavod za zapošljavanje te novce uplatio na račun radi doškolovavanja i prekvalifikacije razvojačenih branitelja. - Obrtnička srednja škola kao "kaznu" za rad je dobila plaćanje dugova. Bolje bi bilo da se ništa nije radilo, onda ne bismo ni bili dužni. I čemu nas to vodi doli neradu, ogorčeno je ustvrdio Budimir.
Iako još uvijek traje blokada računa, pozitivno je tek to što je odlukom Vlade RH od 1. siječnja ove godine ukinuto plaćanje komunalne naknade, a kako se Grad također odrekao dijela duga iz 1999. godine, uskoro se može očekivati deblokada računa škola. U protivnom, svih 2500 učenika našlo bi se u svojevrsnoj izolaciji, jer novca ne bi bilo niti za osnovne higijenske potrepštine.
M. Jović
("Novi list", 16. ožujka 2000.)

Zbog presude Blaškiću prosvjedni skup u Zagvodu

ZAGVOZD (Stina) - U znak prosvjeda na kaznu zatvora od 45 godina koju je Haaški sud dodijelio generalu HVO-a Tihomiru Blaškiću, mještani u općini Zagvozd izlaskom na cestu jučer su na prometnici prema Splitu onemogućili prometovanje za sva vozila. Prosvjed je trajao dva sata. Nakon dolaska imotske policije prosvjednici su se mirno razišli. (M. J.)
("Novi list", 7. ožujka 2000.)

U Cisti Provo i Lovreću posao ia 55 radnika

CISTA PROVO (Stina) - Hrvatski zavod za zapošljavanje odobrio je općinama Cista Provo i Lovreć program za uređenje i zaštitu kulturnih spomenika te zaštitu okoliša prema kojem bi se u Cisti zaposlilo 30, a u Lovreću 25 radnika. Plaće i troškove prijevoza financira Hrvatski fond za zapošljavanje, a materijalne troškove za provođenje programa snose sami naručitelji odnosno općine. Radovi će početi kada se prijavi dovoljan broj radnika, a trajat će šest mjeseci tijekom kojih bi se uredile sve javne površine i kulturni spomenici koji zaslužuju posebnu pažnju. Programom je predviđeno i saniranje divljih deponija kao i odvoz glomaznog otpada, te uređenje groblja u svim mjestima. (M. J.)
("Novi list", 7. ožujka 2000.)

30 godina lista "Imotska krajina"

IMOTSKI (Stina) - U povodu 30 godina postojanja lokalnog lista "Imotska krajina" jučer je u prostorijama Poglavarstva grada održana prigodna svečanost. Mladen Vuković jedan od prvih urednika istaknuo je važnost postojanja jedne takve novine za svaki grad. "Danas list predstavlja kvalitetan povijesni dokument. Svatko tko se želi pobliže upoznati s poviješću "Imotske krajine" do- voljno je da zaviri u arhivu novine, kojoj je zadatak od · samih početaka bio kronološko praćenje imotskih događanja", kazao je Vuković. (M. J.)
("Novi list", 3. ožujka 2000.)