|
Imotski u tisku |
Obilježena deveta obljetnica osnutka 115. brigade
IMOTSKI - Komemorativnim skupom i svetom misom za poginule pripadnike Hrvatske vojske u Imotskom je obilježena deveta obljetnica osnutka 115. brigade HV-a. Među brojnim gostima, uz gradonačelnika Antu Lončara i druge predstavnike grada, bili su i bivši zapovjednici brigade, brigadir Ivan Škoro, pukovnik Vedran Ujević i sadašnji zapovjednik, pukovnik Nedjeljko Grubišić. Svetu misu u crkvi Sv. Frane predvodio je imotski gvardijan fra Ante Babić. Nakon svete mise izaslanstva su položila vijence na spomen-obilježje za sve poginule hrvatske branitelje podignuto uz imotsku tvrđavu Topanu. (V. B. S.)("Jutarnji list", 30. srpnja 2000.)
Imoćani su pridonijeli pobjedi
PROLOŽAC - Budimo ponosni i preponosni na ono što smo učinili, ne dopustite da se naša povijest gasi, ne dopustite da nam djeca ne uče u školi sve o Domovinskom ratu, tko je poginuo za slobodu Hrvatske i tko je vodio narod do njezina osamostaljenja - kazao je, među ostalim, pred više od tisuću Imoćana na javnoj tribini, održanoj u petak u Prološcu u organizaciji Općinskog odbora HDZ-a Proložac, stožerni general u mirovini Janko Bobetko.U svom izlaganju Bobetko je spomenuo tri važne stvari koje je HDZ napravio, a to su: stvorena je država, vojska i postignuto je međunarodno priznanje, što ni jednom narodu nije pošlo za rukom u tako kratkom vremenu. Nije to sve bilo lako, imali smo za protivnika cijeli Zapad, koji nije želio da se Hrvatska osamostali i ojača. Kroz svoje špijune, kojih je bilo na pretek u raznim uniformama, krivo su informirali javnost i naša borba bila je otežana. Uspjeli smo zahvaljujući odlučnosti i hrabrosti hrvatskog naroda, koji je ustao kao Feniks i izborio se do posljednje borbe. Imotska krajina bila je dio tog naroda. Hrabri Imoćani ginuli su diljem Hrvatske, a veliki doprinos dali su oslobađanju južnog područja. Da nije bilo takvih hrabrih ljudi, danas se u Dubrovniku ne bi otvarale Dubrovačke ljetne igre, nego bi se igralo svetozarevsko kolo. Moramo učiniti sve da se zaustavi blaćenje i pljuvanje po Domovinskom ratu, da se napadaju invalidi i omalovažava djelo dr. Franje Tuđmana. Bez kolebanja moramo stati u obranu za opstojnost hrvatske države. U demokratskoj borbi moramo se pripremiti da već na proljeće na lokalnim izborima učinimo prvi korak, moramo se izboriti za prave i časne ljude koji će državu voditi idućih 10 do 15 godina.
General Bobetko osvrnuo se i na ekonomsko stanje Imotske krajine, pozvavši sve Imoćane širom svijeta da pomognu svom kraju, posebice iz Zagreba je pozvao prof. Matu Babića i braću Todorlć, koji bi trebali napraviti projekte za razvoj malog obrtništva, zanatstva i poljoprivrede.
Živko Mikulić
("Slobodna Dalmacija, 9. srpnja 2000.)
Završeni Raosovi dani
IMOTSKI - Nakon dvodnevnog trajanja u subotu uvečer završili su Raosovi dani, književna manifestacija posvećena 13. obljetnici smrti hrvatskog književnika Ivana Raosa. U dvorani Gradske vijećnice otvorena je izložba slika splitske akademske slikarice Ane Paparele, glumac Ilija Zovko govorio je tekst Zlato dida Ike, iz Raosove zbirke Gastarbajteri.Nakon kraćeg osvrta na Raosovo književno djelo, Mladen Vuković je darovao u ime Hrvatskog radija dvije kasete i dva CD-a na kojima su snimljene dvije Raosove drame, kao prve eksponate budućeg spomen-muzeja Ivanu Raosu. Obećao je pribaviti od HTV-a kasete serije Prosjaci i sinovi te rad Ane Lederer prilagođen školskom programu o Raosu.
Drugi dan književne manifestacije počeo je u subotu ujutro okupljanjem pred Raosovom rodnom kućom u Medovu Docu. Među velikim brojem okupljenih mogle su se čuti brojne priče živih svjedoka o Raosovu životu i djelu koje čak zaslužuju pozornost kratkog eseja.
Nakon mise zadušnice, koju je vodio don Danijel Guć, na Raosov grob vijence su položili Marin Bekavac, predsjednik Gradskog vijeća Imotskoga, Ankica Ravlić, predsjednica Matice hrvatske Makarska, i gosti iz Zagreba Ana Lederer i Antun Vrdoljak. O Raosu pred njegovom rodnom kućom govorila je prof. Branka Buljan, koja je naglasila kako 70-ih godina mnogi nisu mogli ili nisu smjeli čitati Raosa, a Vrdoljak je govorio sa živim ljudima, glumcima, snimajući Prosjake i sinove. - Bio je to najdarovitiji pisac koji je pisao pravim hrvatskim jezikom, književnik koji je najviše proganjan i zabranjivan - naglasio je Antun Vrdoljak.
Ana Lederer govorila je o svojoj monografiji o Raosu, a Mladen Vuković podijelio je prigodnu knjižicu stihova i crteža koje su umjetnici posvetili Raosu. Sve je završilo ugodnom zakuskom koju su pripremili Vladimir i Ivanka Raos.
Ivo Gudelj
("Slobodna Dalmacija", 9. srpnja 2000.)