Imoćani strahuju od bijesnih lisica

IMOTSKI - Alarmantne vijesti o bjesnoći u Sinju nisu mimoišle ni mještane Imotskog, koji u posljednje vrijeme više nego ikad nazivaju veterinarsku stanicu u Imotskom kako bi upozorili na sumnjive pojave.
- Ljudi su se uplašili i javljaju da su ovdje vidjeli lisicu, tamo vuka, a počesto se dogodi da su u strahu imali velike oči kaže Luka Majić, veterinar u Imotskom, i dodaje kako se neke informacije prenapuhuju pa samo medu ljude unose paniku. - Bjesnoće ima, no vaIja najprije sve ispitati i tek nakon toga donijeti zaključke kaže Majić, otkrivajući kako se mještani Imotskog najviše boje bijesnih lisica. 
- Brojke su najbolje pokazatelj: prošle smo godine imali 11 bijesnih lisica, a ove je godine na našem području otkrivena samo jedna. Bilo je na našem području i bijesnih pasa, vukova, krava, no najviše je lisica, koje ako dođu u kontakt s nekom životinjom, primjerice sa psom, mogu biti jako opasne - tvrdi veterinar.
Također objašnjava kako se može boriti protiv bijesnih lisica. - Bit je u tome da se lisicama postave meke protiv bjesnoće i da se cijepe - kaže Majić. Prema njegovim riječima, u slučaju da lisice udu u dvorište, najlakše će se prepoznati da je bijesna po tome ako se ponaša pitomo. Ako tko ubiju lisicu u svom dvorištu, ne smije ju dirati, niti psa s kojim je možda bila u dodiru, već o svemu treba obavijestiti veterinara, upozorava Majić.
D. Karakaš
(Večernji list, 31. siječnja 1999.)

Pršut po starim receptima 

STUDENCI - Pršutana Gradina, vlasnika Mirka Jurčevića u Studencima, koji je u njezinu gradnju uložio 800 tisuća njemačkih maraka, dijelom ušteđevinom iz Njemačke, te kreditom HBOR-a, proizvodi gotove pršute prema imotskoj tradiciji staroj više od 300 godina, baš onako kako su po pradavnim seoskim receptima pršute sušili stari Imoćani.
- Pršutana se nelazi na 700 metara nadmorske visine, na udaru je hladnih sjevernih vjetrova s brda Zavelima što je sve skupa dalo dušu za proizvodnju cijenjenih pršuta - tvrdi nam Jurčević koji je u proizvodnju uključio i svoja dva sina Zdeslava i Ivicu.
- Da bi pršut bio dobar, treba ga se paziti i do godinu dana. U pršutani se nalazi prvih 500 pršuta koje sam za probu sušio za svoje potrebe. Godišnje se u pršutani može pripremiti tri ture pršuta što bi moglo dati 15 tisuća pršuta godišnje - kaže Jurćević.
Uz prostor za soljenje, prešanje, pranje i sušenje, svježi pršuti dolaze u zrionicu u kojoj se moraju priređivati oko 230 dana. U modernim halama se stalno održava temperatura, dok sušnica kao loživo koristi samo kvalitetnu grabovinu.
- Bilo bi posla puno više kada bi bilo više novca i poslovnosti. Na rad u pršutani mogao bih zaposliti desetak radnika, no idemo polako. Treba još mnogo raditi - kaže Mirko Jurćević. (T.Š.B.)
(Slobodna Dalmacija, 23. siječnja 1999.)

Kako oživiti 15 praznih škola? 

Napuštena zgrada osnovne škole u Rebićima

IMOTSKI - Raseljavanje stanovništva s područja Imotske krajine, posebice iz sela na sjevernim padinama Biokova, za sobom je ostavilo i petnaestak praznih školskih zgrada. Odreda građenih između pedesetih i šezdesetih godina rukama ponajboljih imotskih klesara i zidara. Godinama stoje neiskorištene. Najčešće bez vrata i prozora, bez unutarnjih instalacija, a nerijetko i vrlo trošnoga krova.
Da bi se te zgrade barem malo zaštitilo, Županijski ured za prosvjetu, a uz pristanak Ministarstva prosvjete i športa, nudi ih zainteresiranim građanima na korištenje uz simboličnu novčanu naknadu. Na taj je način prošle godine riješena sudbina jednog dijela stare školske zgrade u Aržanu. U njezinim prizemnim prostorima jedan je povratnik otvorio automehaničarsku radionicu.
Prema informacijama iz županijske ispostave za prosvjetu i šport, sličnu bi sudbinu mogle dočekati još dvije školske zgrade u neposrednoj blizini Imotskoga. Prva je u Glavini Gornjoj u zaselku Medvidovićima, sa dvije učionice, stanom za prosvjetnog radnika i nekoliko uredskih prostora. Osim zidova, danas je sve ruševno, a okoliš dračom obrastao. Uzet će je u najam grupa obrtnika i u njoj organizirati proizvodnju. Školsku zgradu u zaselku Rebićima, od središta grada udaljenu točno dva kilometra, uzet će na brigu i čuvanje rukovodstvo Mjesnog odbora. U njoj će imati svoj ured, a čim se javi zainteresirana osoba, neće biti teškoća za trajnije iznajmljivanje. Mnogi kažu - šteta što nije uz more ili u blizini nekog izletišta. Bila bi idealna za obiteljski hotel. 
Ivo Gudelj
(Slobodna Dalmacija, 23. siječnja 1999.)

Imotski bescarinska zona 

IMOTSKI - Na podrucju Imotske krajine ukupno je registrirano 1000 obrtnika. Ako svaki od njih zaposljava po dva djelatnika, to je najvece imotsko poduzece sa 3000 zaposlenih. To se culo na skupu obrtnika u Imotskome, kojem je predsjedao Ivan Gudelj, a na kojega su pozvani saborski zastupnici s prostora Imotske krajine.
Upozoreno je na tesko stanje obrtnistva i ukupnog gospodarstva na podrucju Imotske krajine. Trebalo bi sniziti kamate na kredite i omoguciti manju papirologiju kod HBOR-a. U osobito teskom stanju na prostoru Imotske krajine jest trgovina zbog nelojalne konkurencije iz susjedne Hercegovine, rekao je u ime obrtnika Ivan Gudelj. Obrtnici su sa zaljenjem istaknuli kako granicnim prostorom vlada sverc i rad na crno, a postavili su i pitanje - kako je moguce da hrvatski proizvod u susjednoj Gorici, u Hercegovini, bude 50 posto jeftiniji nego u Imotskome.
Saborski zastupnik Marijan Milinovic predlnzio je da imotski prostor bude bescarinska zona i da se na sastanku u hrvatskoj Vladi razgovara o teskocama. Jedno od rjesenja jest i razvoj poljodjelstva uz obavljanje nuznih zahvata, kao sto su komasacija i melioracija, i na tome gradnja preradbenih i drugih kapacitea, za sto Imotsko polje ima potencijala, predlozio je M. Milinovic. (vp) 
(Vecernji list, 20. sijecnja 1999.)

Zmijavcani obnavljaju mlinice na rjecici Vrljici 

ZMIJAVCI, 13. sijecnja – U tijeku je obnova starih vodenica na rjecici Vrljici u Zmijavcima kod Imotskog. Rijec je o devet nekadasnjih mlinica u kojima se mljelo zito, od kojih su sada vecina njih samo kao spomenici proslosti naroda toga kraja. 
»U opcini Zmijavci na rjecici Vrljici nekad je bilo cak devet mlinica od kojih sada rade samo tri. Preostalih sest vodenica potpuno je zapusteno. U suradnji s Ministarstvom kulture RH, nastavit cemo ove godine obnoviti barem jednu od triju mlinica. 
U tome ocekujemo pomoc i Zupanije splitsko-dalmatinske«, rekao nam je Miroslav Karoglan, nacelnik opcine Zmijavci. U iducem razdoblju Zmijevcani planiraju obnoviti i zastititi jos tri slicne mlinice na toj rijeci, dakako uz pomoc Drzavnog zavoda za zastitu spomenika kulture. 
Taj projekt ujedno predstavlja i znacajan segment obnove kulturne bastine na tome podrucju, a zasticene vodenice u Zmijavcima su i sastavni dio razvojnog programa seoskog turizma. (N.M.)
(Vjesnik, 14. sijecnja 1999.)

U Podbablju gradnja vodovoda pri kraju 

PODBABLJE - Na podrucju opcine podbablje sve je blizi kraj radovima na gradnji opcinskog vodovoda. Tijekom prosle godine u zemlju je poloizeno 16 kilometara cijevi na pravcima prema Krivodolu, Podsoju i Hrscevanima. Radovi na jos dva kilometra polaganja cijevi bit ce zavrseni do kraja veljace, nakon cega ce poceti izgradnja mjesne vovovodne mreze. 
Nacelnik opcine Podbablje, Tonci Vuksan nam je rekao da ce glavni cjevovod stajati oko deset milijuna kuna. Novac za ovu investiciju osigurale su Hrvatske vode uz pomoc drzavnog proracuna i kredita. 
U opcinskom programu je izgradnja mjesne vodovodne mreze do kraja ove godine.Ukupna duzina joj je oko 40 km, jer na vodovod treba spojiti vise od 1200 domacinstava u medjusobno dosta udaljenim zaseocima. Novac za gradnju mjesne vodovodne mreze osiguravaju domacinstva jednokratnom uplatom od 1000 DEM i 1200 DEM u dvanaest obroka, protuvrijednoscu u kunama, za sto im opcinska vlast vec dostavlja ugovore na potpis. 
I. Gudelj
(Slobodna Dalmacija, 12. sijecnja 1999.)