Podno Biokova - brdo smeća

GRABOVAC - Biokovo, ta veličanstvena planina, dugo je vremena kroz burnu povijest imala ulogu impozantnog obrambenog bedema dalmatinskog primorja i zagorja. Svojim gudurama i špiljama stoljećima je pružala zaštitu, a njezina je divljač prehranjivala okolni siromašni kraj. Kako joj ljudi vraćaju, može se vidjeti na njezinim sjevernim obroncima, uz cestu Šestanovac-Zagvozd.
Na samom ulazu u mjesto Grabovac pozornost ljubitelja prirode privlači idilična slika - hrpa nabacanog smeća, olupine starih automobila, dotrajali kućanski aparati, plastične vreće i drugi otpadni materijali. Sve to podosta govori o zahvalnosti i kulturi življenja današnjega čovjeka. Slični pak prizori mogu se na žalost vidjeti na barem još desetak obližnjih lokacija, iako uz gotovo svaku postoji ploča o zabrani deponiranja. No, očito, tko još mari za takva upozorenja.
Mladen Nejašmić
("Slobodna Dalmacija", 30. studenoga 1999.)

S kreditom do hotela s tri zvjezdice

IMOTSKI - Ako je suditi po pozivu iz Zagreba doministra financija Mije Jukića poznatom imotskom ugostitelju Teu Zdilaru da dođe na razgovore u vezi kredita za završetak izgradnje prvoga privatnog hotela u Imotskom, nedoumice i razočaranja uvjetovani nespremnošću Splitske banke da dade kredit ovome imotskom ugostitelju bit će, vjeruje se, uklonjene.
Naime, Zdilar je počeo gradnju hotela u okružju svojeg ugostiteljskog objekta u blizini izvorišta rijeke Vrljike, prvenstveno se oslanjajući na obećanih milijun maraka kredita od HBOR-a. No, Zdilar je do sada dobio samo 400 tisuća DEM, uložio svojih 600 tisuća DEM i ostavio gradilište nedovršenim. Hotel bi bio uređen i opremljen za dobivanje triju zvjezdica i sa 60 ležajeva te popratnim sadržajima bio bi prvijenac u vrlo lošoj turističkoj ponudi grada Imotskog.
- Odlazim u Zagreb s nadom da će mi se pomoći, jer su i obećali. Ne tražim milostinju od države, tražim kredit koji bih uredno vraćao - rekao nam je Zdilar. S dodatnih 600 tisuća DEM, za koje imam urednu hipoteku, želim završiti započeti posao.
B. Ćosić
("Slobodna Dalmacija", 29. studenoga 1999.)

Smilje iz Dalmatinske zagore na inozemno tržište

IMOTSKI/SINJ, 28. studenoga - Kako se svaki dan može zaraditi 100 maraka, pa i više, potvrđuju berači smilja na području Dalmatinske zagore. Samo se na to valja odlučiti, uzeti srp u ruku i vreću te žeti smilje u brdskim predjelima, gdje ima najviše tog traženog aromatskog bilja.
Smilje otkupljuje Milan Glavota iz Sebišine kraj Runovića po cijeni od 2,20 kuna za jedan kilogram. U imotskom kraju ima mnogo zainteresiranih za taj posao. No, Glavota kaže da smilja nikad nema mnogo, jer ga on plasira na inozemno tržište čim ga otkupi.
Međutim, marljivi berači u Dalmatinskoj zagori samo na berbi smilja znaju zaraditi i do 100.000 maraka godišnje. U dugopoljskoj, dicmanskoj i kliskoj općini te u zagorskom dijelu Kaštela i Trogira smilje se prodaju istoga dana kad se ubere. Berači smilja su ovih dana gotovo "zaposjeli" i obronke planina Dalmatinske zagore i kao da se natječu tko će više ubrati i prodati tog aromatskog bilja. (N.M.)
("Vjesnik", 29. studenoga 1999.)

Proizvodnja za njemačko tržište

IMOTSKI (Stina) - Zbog blokade žiro-računa opterećenog s 19 miljuna kuna, nad tekstilnim poduzećem "Trimot" iz Imotskog, na prijedlog većine radnika, 9. rujna pokrenut je stečajni postupak. Naime, poduzeće na dosadašnji način, gdje su se između ostalog pojavljivali veliki gubici i zbog 60 radnika koji su konstantno bili na bolovanju, a vodili su se kao zaposlenici "Trimota", nije moglo poslovati.
- Kada sam stigao u poduzeće, zajedno s radnicima uvidio sam kako "Trimot" ima potencijala za daljnje poslovanje, te da nije potrebno provesti klasični stečaj, kaže stečajni upravitelj Zvonko Silić. Pokušali smo učiniti sve kako bi poduzeće nastavilo s daljnjim poslovanjem, a radnici koji nisu bili radno sposobni, odmah su dobili otkaze. Danas je u radnom odnosu 268 zaposlenih, a od te brojke tek ih je 28 na bolovanju. Poduzeće je prvi put nakon dužeg razdoblja došlo u poziciju da svoje obveze prema dobavljačima i radnicima uredno podmiruje, kazao je Silić.
Isti princip rekapitulacije primijenjen je i u "Biokovki", Trimotovu pogonu u Zagvozdu. Od svibnja ove godine, naime, u tom poduzeću od 50 radnika ostalo je tek šestoro, koji su radili na Odjelu pozamanterije. Danas su na posao vraćeni svi koji su bili radno sposobni, dakle njih 33.
Pokrenuti stečaj je, prema Silićevim riječima, donio pozitivne pomake za to tekstilno poduzeće, koje danas radi intenzitetom povećanim za 40 posto.
- Gledajući na prethodno razdoblje, radnici u "Biokovki" su zadovoljni. Ponovo rade i primaju plaće. Zbog nedostatka strojeva, organiziranim prijevozom iz Zagvozda 15 djelatnika odlazi u matično poduzeće u Imotski, a ostali su zadržani na njihovim starim radnim mjestima, kazao je stečajni upravitelj Zvonko Silić, a njegove riječi potvrdio nam je načelnik Zagvozda Boženko Dedić.
M. Jović
("Novi list", 26. studenoga 1999.)

Vatrogasno vozilo za dar

LOVREĆ - U nazočnosti članova DVD-a Lovreć, brojnih mještana i gostiju, ispred doma DVD-a uručena je vrijedna donacija tome vatrogasnom društvu. Naime Lovrećanin Marijan Šimundić, poznati ugostitelj iz Offenburga i dobrotvor koji je dosta svojih donacija donirao za vrijeme Domovinskog rata, u suradnji sa svojim njemačkim prijateljima iz toga grada, darovao je DVD-u Lovreć specijalno vatrogasno vozilo marke "magirus" vrijedno nešto više od 400.000 maraka. Osim vozila, Društvu je uručena i dodatna vatrogasna oprema, dar članova vatrogasnih zajednica iz Offenburga. Zahvaljujući g. Šimundiću na vrijednom daru, predsjednik DVD-a Lovreć Ante Bošnjak je istaknuo da će ovo vozilo još više učvrstiti redove članova Društva, a bit će i poticaj za što brižnije čuvanje ljudi i imovine u ovoj općini, ali i susjednim općinama Imotske krajine.
- Na moju ideju da doniramo ovo specijalno vatrogasno vozilo mojim sumještanima Lovrećanima, samo u nekoliko dana prikupili smo od svojih njemačkih prijatelja, mojih sunarodnjaka te ostalih njemačkih društava s kojima gajim iznimne veze, kompletna sredstva za kupnju automobila - rekao nam je Marijan Šimundić.
Šimundiću, ali i članovima vatrogasnih zajednica Offenburga, koji su dovezli specijalno vozilo i opremu, Ivica Čelan, poznati imotski vatrogasac, uručio je u ime Županijske zajednice vatrogasnih društava posebne pismene zahvale, dok je DVD Lovreć dobio na dar i radiostanicu.
Braco Ćosić
("Slobodna Dalmacija", 23. studenoga 1999.)

Ivo Peko: Imotski obrtnici imaju zastarjele strojeve

IMOTSKI - U posljednje četiri godine u Imotskoj krajini obnovljeno je i sagrađeno više od 90 kilometara lokalnih cesta, za što je potrošeno više od 30 milijuna maraka. Što se planira dalje upitali smo ing. Ivu Peku, ravnatelja županijske Uprave za ceste.
- Priskrbljeno je 11,5 milijuna kuna za početak radova na cesti Cista Provo - Lovreć. Uz već obnovljeno raskrižje u Cisti Provo, čiji su radovi stajali 4,8 milijuna kuna, ovih se dana očekuje početak radova na cesti i zaobilaznici Lovreća. Pri završetku je i prva faza gradnje županijske ceste od Dvorina do Aržana, gdje HV ureduje kolničku konstrukciju dugačku pet kilometara. Ukupna investicija je 13 milijuna kuna. Ustaljenom dinamikom asfaltirat će se i prometnice koje su oštećene zbog radova na infrastrukturi.
· Ima li planirana gradnja Jadranske autoceste strateški interes za županiju?
- Jadranska autocesta u ovoj fazi produžit će se do Šestanovca. To je strateški interes Splitsko-dalmatinske županije, ali i Dubrovačko-neretvanske te graničnih županija u BiH. U Šestanovcu će se spajati promet sa pet važnih cestovnih pravaca, posebno Jadranske magistrale (D-8) na potezu Omiš - Split.
· Kakva je važnost autoceste za Imotsku krajinu?
- Gradnjom županijske ceste Poljica - Zagvozd za koju je dosad osigurano pet milijuna kuna, Imotska krajina i Grad Imotski dobivaju mnogo. Ona će biti spoj s državnom cestom D-62 u Zagvozdu te budući spoj u Šestanovcu s Jadranskom autocestom.
· Prozivaju Vas da zanemarujete operativu imotskih obrtnika.
- Danas vam je sve u tehnici. Problem imotskih obrtnika je u tehnološkom parku koji zastarijeva. Svugdje gdje mogu zadovoljiti, oni rade. Imoćani nisu zaboravljeni i oni će najvjerojatnije raditi na dionici autoceste kod Plitvica, ali trebaju se uklopiti u projekt cijenom i ponudom strojeva.
V. Bekavac-Šuvar
("Jutarnji list", 17. studenoga 1999.)

Grabovčeva vina u Croatiji Airlinesu

IMOTSKI - U svim zrakoplovima domaće aviokompanije Croatije Airlinesa, i na domaćim i na međunarodnim linijama, putnicima se uz jelo nudi i vino iz Prološca. Naime, poznati imotski vinogradar i proizvođač kvalitetnih vina Ante Grabovac uspješnost svog poslovanja potvrdio je i ovim potezom. Vina "Modro jezero" i "Crveno jezero", kao i poznata Grabovćeva kujundžuša u ambalaži od dva decilitra, očito su zadovoljila visoke kriterije čelnih ljudi Croatije Airlinesa, pa je ugovor s Grabovcem produžen i za 2000. godinu, kada će svakog mjeseca nekoliko tisuća bočica vina "letjeti" zajedno s putnicima.
- I nedavno priznanje za kvalitetu "Modrog jezera", te visoka kvaliteta ostalih vina, i konačno prva nagrada na Sabatini 99. na Mljetu za ambalažu i dizajn proizvoda, samo su još više učvrstile pozicije mojih vina, pa se nadam da ću s Croatijom Airlinesorn i poboljšati suradnju - rekao nam je Ante Grabovac.
B. Ćosić
("Slobodna Dalmacija", 16. studenoga 1999.)

Ambulanta još u skelama

ARŽANO - Prošle godine krenulo se s renoviranjem ambulante u Aržanu. No, oko objekta, na kojem se vidi da su obavljeni određeni radovi, još su uvijek skele, a ulaz u ambulantu svjedoči kako je bila riječ o grubim građevinskim radovima. Iako je bila tek koja minuta iza podneva u ambulanti nismo nikoga zatekli.
"Obnova ambulante u Aržanu još uvijek je u prvoj fazi, koja bi uskoro trebala biti gotova. Među ostalim, riječ je o zidarskim poslovima, obnovi krovišta, postavljanju sanitarija i pločica. Ambulanta se nalazi u općinskoj zgradi, a sveukupna vrijednost radova u konačnici bi trebala iznositi više od 200.000 kuna", kaže Božo Ćubić, načelnik općine Cista, u čijem je sastavu i ovo pogranično mjesto.
S druge strane mještani nisu nimalo zadovoljni što su se radovi na adaptaciji ove zdravstvene stanice, koja pruža usluge opće medicine, toliko odužili. Tako jedna mlađa mještanka, koja je željela ostati neimenovanom, ističe: "Radovi teku jako sporo, i to što ste vidjeli napravljeno je u godinu i pol dana, otkako je otprilike počelo renoviranje zgrade. U ambulanti tijekom jutra radi jedan liječnik koji na posao svakodnevno putuje iz Splita. Dodatna teškoća nama mještanima je što u blizini nema ljekarne, pa smo za sve potrepštine i lijekove silom prilika prisiljeni ići u desecima kilometara udaljene ljekarne u Trilju i Imotskom, a u nešto bližoj ljekarni u Lovreću možemo pronaći isto ono što i u ovom zdravstvenom objektu, što znači vrlo malo. Nikome ne može služiti na čast što ambulanta stoji ovako nedovršena, jer nije lako ni nama ni liječniku koji tu radi, a ponajmanje bolesnicima."
Ivica Žuro
("Slobodna Dalmacija", 15. studenoga 1999.)

Imotske ceste spremne za zimu

IMOTSKI/CISTA PROVO - Kako bi ceste u zimskim uvjetima bile prohodne za sva vozila, i ove je godine Županijska uprava za ceste zajedno s Hrvatskim cestama izvršila potrebne pripremne radnje. Od 15. studenoga do 15. ožujka zimska će služba sa 43 djelatnika, kojima su na raspolaganju 22 šesnaesttonska specijalna vozila, dežurati u stožerima za obranu od snijega - u Cisti Provo, Makarskoj i Sinju, rečeno je na smotri ljudi i opreme u Nadcestariji Cista Provo. Za ukupno 2484 kilometra prometnica u Splitsko-dalmatinskoj županiji, od čega je 763 državnih, 780 županijskih i oko 940 kilometara lokalnih cesta, osigurano je 2850 tona šljunka i 800 tona soli za posipanje. U posipanju brze ceste Solin - Klis prvi put će se koristiti kalcijev klorid. Za zimsku zaštitu cesta Županijska uprava za ceste izdvojit će 2,6, a Hrvatska uprava oko 3 milijuna kuna. (V.B.Š.)
("Jutarnji list", 14. studenoga 1999.)

Imotski dobio ogranak PPP "Lijepa naša"

IMOTSKI - U Imotskom je osnovan ogranak Pokreta prijatelja prirode "Lijepa naša". Na osnivačkom su skupu bili nazočni dr. Ante Kutle, predsjednik "Lijepe naše", i Merica Pletikosić, predsjednica Županijske organizacije. Riječ je o 21. ogranku "Lijepe naše" u županiji i 152. u Hrvatskoj. Za predsjednika Izvršnog odbora imotskoga ogranka izabran je Marin Bekavac. (V.B.Š.)
("Jutarnji list", 14. studenoga 1999.)

Do kraja godine dom za 35 umirovijenika

RUNOVIĆI (Stina) - Dom umirovljenika općine Runovići, koji se u staroj zgradi osnovne škole uređuje od lipnja ove godine, bit će spreman za useljenje do kraja prosinca. Investicija vrijedna pet milijuna kuna najvećim dijelom financirana je od strane Ministarstva rada i socijalne skrbi. U ustanovi koja je dio Doma umirovljenika u Makarskoj moći će se smjestiti 35 starijih osoba. Prema riječima Bore Alerića, tajnika općine Runovići, budući se gradnja i opremanje zgrade financiraju državnim sredstvima, ustanova nije namijenjena samo potrebama lokalnog stanovništva. Daljnji su planovi, kada se prethodno zadovolje zakonski uvjeti, odvojiti runovićki od makarskoga doma umirovljenika te se proširiti za još najmanje 35 ležajeva. (M. J.)
("Novi list", 12. studenoga 1999.)

Hoće li vukovi napadati i ljude

IMOTSKI (Stina) - Vukovi u posljednje vrijeme nanose velike štete stačarima Dalmatinske zagore. Uvezeni prije četiri godine na Velebit, toliko su se razmnožili da napadaju i najudaljenija sela u Imotskoj krajini, uz samu hercegovačku granicu. Posljednji napad vuka na području Imotskog dogodio se na stado Joze Maršića, kada mu je nestalo šest koza. Iako je odmah prepoznao po jednoj ranjenoj kozi kako se radi o vuku, ostatke svog napadnutog stada nije pronašao. No, kako Zavod za zaštitu prirade ne priznaje štete bez dokaza, tako ni Jozo nije dobio nikakvu financijsku naknadu.
"Greška je što je dozvoljen uvoz vukova. Ta zvijer suprotno tvrdnjama odgovornih iz Zavoda, napada najbolja grla. Koze koje sam imao bile su najbolje u mom stadu", kazao je Jozo.
Jozo je nekoliko puta vidio vuka u blizini stada te znao što će mu se dogoditi. Međutim, nije ga se usudio ubiti jer kazna za odstrijeljenog vuka iznosi 150.000 kuna. Iako Jozinih šest koza ne košta kao jedan vuk, nema sumnje da mu je učinjena velika šteta koju, nažalost, ne može nadoknaditi. Čijom pogrešnom odlukom se razmnožilo toliko ovih zvijeri, pitaju se gotovo svi poljoprivrednici kojima su u posljednje vrijeme napadnuta stada. Po štetama koje im nanose, poljoprivrednici su uvjereni kako vukova ima doista mnogo, a posebice ih brine dolazak zime kada vukovima nedostaje divljači pa je opasnost za njihovim posezanjem u stada ovaca i kaza još veća. Nije čak pretjerana ni bojazan Joze Maršića da bi vukovi, uz "slabe" životinje, mogli početi napadati i ljude.
M. Jović
("Novi list", 8. studenoga 1999.)

"Biokovka" spala na šestero (ne)zaposlenih

ZAGVOZD (Stina) - Radnici "Biokovke" iz Zagvozda, koja je dio imotskog tekstilnog poduzeća "Trimot", već mjesecima nisu dobili plaće. Prema riječima Mate Čaglja, direktora "Biokovke", od 16. veljače ove godine u pogonu se ne proizvodi konfekcija zbog privremenog otpuštanja 44 djelatnika. Danas ih u cijelom pogonu radi tek šestero, i to na odjelu pozamanterije.
Nezadovoljstvo djelatnika tog pogona tim je veće što zaposleni u "Trimotu", gdje je u posljednje vrijeme također otpušteno stotinjak radnika, rade i prekovremeno kako bi zadovoljili potrebe proizvodnje, te redovito primaju plaće. Nezadovoljstvo je kulminiralo nakon izjave sada već bivšeg direktora Vlade Marinovića kako "Trimot" posluje dobro i svoje obveze redovito podmiruje. Pogon 'Biokovka' koji je osamdesetih godina zapošljavao 350 djelatnika našao se, otpuštanjem radnika, te isključivanjem telefona i struje, u zapostavljenom položaju u odnosu na "Trimot". Izlazak iz krize je dodatno otežan pojavljivanjem sličnih problema i u matičnom poduzeću, koje im, uz sve to, duguje 400.000 DEM.
- Poglavarstvo općine Zagvozd, kazao nam je načelnik Boženko Dedić, nakon toga je uputilo pismo namjere rukovodstvu "Trimota" o izdvajanju i preuzimanju pogona "Biokovka" iz Zagvozda. U tom pismu izražena je spremnost Općine za primanjem još 15 djelatnika. No, kako se do danas o njemu nitko nije očitovao, zaposlenici upozoravaju na podcjenjivački i ignorantski odnos "Trimota", zahtijevajući pomoć nadležnih.
M. Jović
("Novi list", 5. studenoga 1999.)

Asfaltom Gorina-Aržano

ARŽANO - Pri kraju je izgradnja ceste Gorina-Aržano, koja prolazi brdskim područjem uz granicu s BiH. U dužini od 4700 metara ova cesta, kojom vozila već prometuju, spaja Aržano sa susjednim studenačkim selima. Asfaltna podloga u potpunosti je nanesena, a trenutačno se uređuje okoliš prometnice i postavlja prometna signalizacija. Ovaj vrijedni zahvat infrastrukturne izgradnje izvela je Županijska uprava za ceste.
I. Žuro
("Slobodna Dalmacija", 5. studenoga 1999.)

Zbog plaća tete zaključale vrtiće

IMOTSKI - Vrata Dječjeg vrtića u Imotskomu i njegovih područnih odjeljenja u Prološcu, Runovićima, Zmijavcima i Zagvozdu od jučer su opet zaključana. Na pisanoj obavijesti za roditelje piše kako vrtić ne može obavljati svoj rad s djecom jer nema novca za prehranu djece, higijensko-zdravstvene potrepštine, grijanje ni novca za plaće zaposlenih. To je druga obavijest sličnog upozorenja tijekom ove godine, nakon koje je više od 300 djece s roditeljima vraćeno kući.
Prošloga proljeća i ljeta 40 zaposlenih tri je mjeseca radilo bez plaće. Nakon obećanja osnivača da će se plaća osiguravati do sredine mjeseca, započela je ova školska godina. Načelnici općina i Grad, kao osnivači vrtića, zatražili su novčanu pomoć od Vlade u iznosu od 1,5 milijun kuna kako bi do kraja ove godine podmirili potrebe vrtića, jer iz svojih proračuna ne mogu podmirivati obveze prema vrtiću. Općine osnivači i sada vrtiću duguju više od 570 tisuća kuna.
Da ove muke roditelja, djece i zaposlenih, koji su na radnom mjestu bez posla, ne bi dugo trajale, ponovno je zatražen novac Vlade u iznosu od milijun kuna, jer im je od traženog do sada pomognuto s 500 tisuća. Zaposleni u vrtiću odlučni su držati ključ u vratima sve dok im se ne isplati plaća za rujan, te ne osiguraju i sve druge potrebe pedagoškog minimuma u radu s djecom predškolske dobi.
B. Ćosić i I. Gudelj

("Slobodna Dalmacija", 3. studenoga 1999.)

Kupac je svetinja

IMOTSKI - Županijska obrtnićka komora proglasila je veliko Udruženje imotskih obrtnika najboljim u županiji za djelatnost u organizaciji te Udruge, te za poduzete aktivnosti u vezi s oživljavanjem gospodarstva na podrućju Imotske krajine: TakoBer su i dva obrtnika Nedjeljko Puljiz i Mijo Ž'dero dobili posebna priznanja kao najprimjereniji imotski obrtnici.
- Za mene je ovo veliko priznanje - rijeći su jednog od nagradenih, Nedjeljka Puljiza, koji u svojoj tvrtki Trijan upošljava cijelu svoju obitelj. - Krenuo sam u posao sa zebnjom imajući za vratom nelojalnu konkurenciju tu preko granice u susjednoj Hercegovini, no malo po malo, uz posebno geslo kupac ti je svetinja, a cijene moraju biti pogodne za njegov džep -uspio sam stvoriti tvrtku koja se bavi proda jom boja, lakova, parketa te ostalih potrepština, a kojoj bi sada pozavidjeli mnogi. Svoje obveze prema državi, a to je porez, ostale pristojbe kao i pristojbe mirovinskom i socijalnom fondu, izvršavam uvijek na vrijeme i uredno. To mi je prioritet, a meni što ostane - veli Puljiz. (B.Ć.)
("Slobodna Dalmacija", 3. studenoga 1999.)

Molitva odrješenja

IMOTSKI - Imotski gradonačelnik Ante Lončar s načelnicima općina s područja Imotske krajine i predstavnicima MUP-a, Hrvatske vojske, Udruge obitelji poginulih u Domovinskom ratu, UHVDR-a Podbablja i Imotskoga, Zajednice žena Katarina Zrinska i udruga iz domovinskog rata posjetili su spomenik poginulima za Hrvatsku. Uz zvuke Lijepe naše i Tišine položili su vijence svježega cvijeća i zapalili svijeće. Molitvu odrješenja za sve Imoćane poginule u Domovinskom ratu izmolio je fra Ante Babić.
I. Gudelj
("Slobodna Dalmacija", 2. studenoga 1999.)