Radić predao ključeve stanova ratnim stradalnicima

IMOTSKI - Potpredsjednik Vlade i ministar razvitka, useljeništva i obnove Jure Radić u utorak je u Imotskom predao ključeve stanova tridesetšestorici stradalnika Domovinskog rata. Hrvatska država, odnosno Ministarstvo razvitka, useljeništva i obnove, ima moralnu i zakonsku obvezu skrbiti se o onima čiji su sinovi dali najviše za slobodu hrvatske države, kazao je Radić. Govoreći o doprinosu Imoćana u Domovinskome ratu, on je kazao da su jezgru slavne Četvrte gardijske brigade činili upravo sinovi Imotske krajine, koji su postali simbol otpora, obrane i oslobađanja Hrvatske.
Ministarstvo obnove, useljeništva i razvitka uložilo je u taj stambeni objekt devet milijuna kuna. Plan je da se na razini Hrvatske zbrine 15.000 obitelji stradalnika Domovinskog rata, a dosad ih je zbrinuta polovica. Radić je najavio i skori početak gradnje još jedne slične zgrade u Imotskom za stradalnike Domovinskog rata. Svečanoj predaji ključeva nazočili su ministri pravosuđa te pomorstva, prometa i veza Zvonimir Šeparović i Ivan Pavlović. (Hina)
("Vjesnik", 29. prosinca 1999.)

Tiha noć za mir i dobro

IMOTSKI - Imoćani su po tradiciji božićne blagdane proveli u krugu svoje obitelji. U svim župnim crkvama Imotske krajine na ponoć su služene svete mise, a u Imotskom pred nešto više od 1000 vjernika svetu je misu služio imotski dekan fra Ante Babić. Ugođaj Božića nakratko je nakon dugog niza godina obilježio i prvi ovozimski snijeg, koji je zabijelio cijelu Imotsku krajinu, ali se zadržao samo do nedjelje.
("Slobodna Dalmacija", 27. prosinca 1999.)

Dali 21 računalo

IMOTSKI - Zauzimanjem ljudi okupljenih u Zavičajnom klubu Imoćana u Zagrebu, prijatelja i poslovnih partnera, prikupljeno je mnogo novca kojim je kupljeno 21 računalo. Darovana su po dva kompjutora osnovnim školama u Aržanu, Zmijavcima, Zagvozdu, Imotskom, Krivodolu, Prološcu, Lovreću i Runovićima, a po jedno je uručeno osnovnim školama Cista Velika i Studenci, glazbenoj školi dr. Ivana Glibotića i u tri imotske srednje škole. Dar je to učenicima kako bi što spremniji krenuli na daljnje školovanje - rekao nam je tajnik Zavičajnog kluba Boris Pervan. (V. B. Š.)
("Jutarnji list", 23. prosinca 1999.)

Puštena prometnica 'Josip Jović'

ARŽANO-LOVREĆ-PROLOŽAC - Na prigodnim svečanostima u općini Aržano, Lovreć i Proložac počeli su radovi na infrastrukturnim objektima. Predsjednik Županijske skupštine Živko Nenadić simboličnim rezanjem vrpce otvorio je novoizgrađenu prometnicu nazvanu po junaku Domovinskog rata Josipu Joviću.
Prometnica je sastavni dio županijske prometnice Aržano-Dvorine u općini Lovreć i duga je 4,7 kilometara. Za njezinu izgradnju Županijska uprava za ceste investirala je 14 milijuna kuna. U Lovreću je Živko Nenadić otvorio izgradnju lovrećke zaobilaznice, koja će od zaselka Bekavci, preko Nikolića, voditi dalje prema magistralnoj prometnici Cista Provo-Split. Županijska uprava za ceste ovdje će investirati oko 12 milijuna kuna. Grube zemljane radove na ovoj zaobilaznici izvodit će inženjerci Hrvatske vojske, a zaobilaznica dužine 4 kilometra bit će završena, ako se ubrzo riješe imovinsko-pravni problemi, tijekom prve polovice 2000. godine.
U Prološcu na dijelu magistralnog pravca Imotski-Studenci zamjenik ministra vanjskih poslova dr. Ivo Sanader svečano je otvorio radove na tzv. prološkoj zaobilaznici. Izgradnja ove prometnice dužine oko 4 kilometra u kojoj se uključuje i gradnja novoga mosta preko rijeke Suvaje u Prološcu, a čija je investicija Županijske uprave za ceste 14 milijuna kuna, bit će po riječima načelnika općine Proložac Ante Petričevića završena do 15. kolovoza, kada je i Dan općine Proložac.
B. Ćosić
T. Bodrožić-Džakić ("Slobodna Dalmacija", 23. prosinca 1999.)

Počela realizacija Hypo-programa

IMOTSKI - Novcem koji je Hypo banka odobrila Imotskom, u iznosu od 12.000.000 DEM, počeli su radovi na obnovi stare gradske jezgre. Trenutačno se uređuje Hasanaginičina ulica, inače najstarija u tom dijelu Grada, a radove izvodi mala građevinska radionica u vlasništvu Mirka Lončara.
"Ovaj posao Poglavarstvo Grada povjerilo mi je nakon uspješno obavljenog posla na uređenu okoliša oko Modrog jezera, prije nekoliko godina", kazao je Lončar. Završetak radova predviđen je do ožujka 2000. godine. (M. J.)
("Novi list", 10. prosinca 1999.)

Grade se nove pošte

CISTA PROVO - Osim izgradnje i rekonstrukcije cesta, telefonske, vodovodne i niskonaponske mreže te transformatora, u općini Cista Provo se grade i poštanske zgrade po programu Hrvatskih telekomunikacija TKC Split. U Cisti Velikoj gradi se zgrada za novu poštu i telefonsku centralu, a netom je obnovljena i zgrada nekadašnjega zadružnog doma. U izgradnji su i dvije poštanske zgrade u Dobranjama i Svibu. Poštanske zgrade će biti dovršene i opremljene 2000. godine. (N. M.)
("Vjesnik", 9. prosinca 1999.)

U modernizaciju graničnog prijelaza tri milijuna kuna

IMOTSKI - Na graničnom prijelazu između Hrvatske i BiH u Vinjanima Donjim, djelatnici "Vodoprivrede" iz Imotskoga izvode radove na rekonstrukciji i modernizaciji toga najfrekventnijeg prijelaza između dviju zemalja. U taj objekt Ministarstvo financija investira više od tri milijuna kuna. Modernizirat će se ulazni i izlazni trakovi, te izgraditi jedan novi za kamione i druga teška vozila. Grade se i smještajni kapaciteti za pogranične carinike i policiju, prostori za rad inspekcijskih službi te sanitarni čvor. Osim toga, izgradit će se i nogostupi te će se postaviti i javna rasvjeta uz cestu u dijelu naselja Vinjani Donji. (N.M.)
("Vjesnik", 6. prosinca 1999.)

U atriju rastu - zelene alge

IMOTSKI - Grad Imotski sa svojih osam tisuća stanovnika, što u središtu mjesta, što u prigradskim naseljima, nema kinodvorane, a niti bilo kakvog prostora gdje bi se primjerice mogle organizirati izložbe, prigodni koncerti ili predavanja. Ovakvim načinom ponašanja onih koji su za to odgovorni i ono malo Imoćana, kojima je kultura sastavni dio življenja, za svoje druženje koristi kafiće ili pak privatne kuće. Narodno sveučilište s nekolicinom svojih djelatnika nema ni prostora, ni sredstava za neke veće projekte, pa se čekaju samo dva-tri značajna datuma godišnje, kao primjerice Dan grada, ili Dan zahvalnosti, da se kozmetički pripreme neke priredbice i slično. O potrebama građana za kazališnom ili kinopredstavom, da o kakvom stručnom simpoziju ili kvalitetnoj izložbi i ne govorimo, nitko u ovome gradu ne mari.
I kada su se prije nekoliko godina, točnije u ožujku 1997., gradske vlasti odlučile na temeljitu obnovu male dvorane Narodnog sveučilišta u središtu grada, ideja je bila pozdravljena. Kada nam već velika dvorana kina prokišnjava, kada u njoj nema predstava više od 10 godina, bar da imamo malu dvoranu, govorili su kulturnjački zanesenjaci. No, izjalovila se njihova nadanja. Ni nakon dvije godine mala dvorana nije za uporabu. Štoviše, u njoj, kao i u atriju ispred rastu zelene alge od vode koja se za vrijeme kiša slijeva u tek renoviranu dvoranu.
O čemu se radi? Grad kao investitor ugovorio je s izvođačem, tvrtkom "Karin univerzal", poslove u vrijednosti od 300 tisuća kuna. U međuvremenu je "upao" Škegrin PDV, pa se investicija popela na nešto više od 500 tisuća kuna. No ni izvođač, ali ni nadzor, kao ni investitor nisu se baš puno trudili da se dvorana preda onima kojima je najviše potrebna. Iz "Karin univerzala" tvrde da su nekoliko puta tražili prijam objekta, no kako kažu, nitko nije reagirao. U međuvremenu su počele i jesenske kiše, pa se začepio otvor nad atrijem, a velike količine vode ušle su u predvorje i dvoranu, pa su sada nastale i štete.
Iz "Karin univerzala" ing. Ivan Livajić tvrdi da su za to krivi okolni korisnici ureda u bivšoj zgradi Komiteta, koji nesavjesno bacaju otpatke, pa se začepi otvor za odvodnju vode. - Mi smo - ističe Livajić - i dandanas spremni svoje propuste u radovima ukloniti, ali dajte da se konačno taj objekt primi.

Kriv je izvođač! - Kriv je izvođač radova - riječi su nadzora Željka Jelinića i ing. Darija Vučka, no Jelinić ne preza od toga da kaže da i investitor nije kriv jer je dvorana trebala biti već davno primljena. No komu je dati na upravljanje kada će se djelatnosti Narodnog sveučilišta promijeniti? I tako loptice se prebacuju od jednoga do drugoga, a za to vrijeme primjerice članovi jednog od najboljih mandolinskih orkestara u Hrvatskoj, orkestra "Imotski", vježbaju u hladnim privatnim prostorijama, izložbe se organiziraju u zagušljivim kafićima, u velikoj kinodvorani morate nositi kišobran i tako dalje.

Braco Ćosić
("Slobodna Dalmacija", 3. prosinca 1999.)