Studenci: Župnik pozvao mještane na zauzimanje mljekare

Ante Babić, Lovreć: Kad bud zajamčen otkup i plaćanje, neće biti problema

(...) U čitavoj Dalmatinskoj zagori jedina mljekara koja je desetljećima djelovala bila je ona u Studencima. Nje više nema unatoč tomu što je u Studencima i krava i mlijeka. Nema više ni čuvenog studenačkog sira koji se u njoj proizvodio... 
- Ja mislim da će meda i mlijeka biti sve manje reći će nam aržanski župnik don Ivan Bilić - i znam kako je s medom jer ja imam pčele. A znam kako je i s mlijekom jer sam rodom iz Studenaca. I ne mogu pojmiti da našem selu netko može dugovati 150 tisuća maraka za mlijeko... A toliko "Agrokoka" iz Imotskoga u čijemu je sastavu bila studenačka mljekara, duguje ljudima iz Studenaca za okupljeno mlijeko. A društvo se mora temeljiti na pravdi, a katoličanstvo na ljubavi. Meni je žao našega maloga čovjeka...
Mljekara studenačka je imala oko pedesetak kooperanata, trinaestorica njih su sudskim putem uspjela naplatiti svoja potraživanja za prodano mlijeko, ostali čekaju ispred zatvorenih vrata zgrade studenačke mljekare. Bivši direktor Stipe Bilić nam reče kako on nema što reći, no studenački župnik fra Frano Bilokapić će kazat:
- Ja sam predlagao svojim župljanima da mi preuzmemo, zauzmemo mljekaru i nastavimo raditi otkupljivati mlijeko i praviti sir jer su tu mljekaru moji župljani dobrovoljnim radom i vlastitim sredstvima napravili i izgradili. "Agrokoka" nije ništa u nju uložila... A oni tako, nisu ljude isplaćivali... I šteta da naša mljekara više ne radi i ne proizvodi studenački sir jer je ovdje masna jedinica mlijeka 4,2. To je stoga jer studenačka krava neće pasti u polju, ona pase samo po brdima gdje su trave posebne. Šteta, golema šteta... A bilo je ovdje planova za povećanje kravljeg fonda. Primjerice: jedan naš mještanin koji je na radu u Njemačkoj, napravio je štalu u Studencima za dvadeset krava, drugi opet za četrdeset, i odustali su ljudi kad su vidjeli što je u stvari. Nesigurnost... Sada "Mils" redovito kupi mlijeko u Studencima, ali neredovito isplaćuje. Duge su studneačke mliječne staze, a dugovi za njihovo mlijeko još duži. Tomi Biliću Kovačeviću za mlijeko duguju tri i pol tisuće maraka, Anici Bilić dvanaest tisuća - maraka, dakako. Ogorčeni ne žele ni pričati jer...
- Moš ti pisat koliko oš - pojasnit će nam umjesto njih Stipe Bilić rečeni Stipan (75) - od toga nema koristi. I moš se žalit koliko oš, ne pomaže. Jerbo ti je žalba ko i kršćena voda. Ne pomaže... Mi smo dobili i na sudu spor da nam se to plati, pa opet ništa. A mliko pokupljeno, sir napravljen i prodan, a ljudima nisu platili. Zar to nije za bogu plakat!? A da je bilo napravit stotinu vaguna našega sira, naš bi se sir proda jerbo naš sir nije ima kad sazorit, odma bi se prodava - tražili su ga. A ovdje je bilo ljudi koji su od mlika živili i sada je naš sir doša u zaborav. Sve se začaurilo ko trofejno oružje i ko će to sada ispraviti!? A Studenci su plemeniti i po položaju, i po narodu, i po blagu. To je žalosno da ne more okreniti na pametno i korisno.
Studenački mljekari su do prije godinu-dvije svoje mlijeko "izvozili" - davali su ga na otkup livanjskoj mljekari koja je uredno i redovito isplaćivala, no onda se u taj posao umiješala "carina" pa je i to stalo. Kako će se dalje odvijati studenačka mliječna priča teško je kazati, ali Ante Babić, načelnik lovrećke općine u koju spadaju i Studenci, kaže:
- Kad se našemu čovjeku bude jamčio siguran otkup i dakako sigurno i redovito plaćanje mlijeka, onda neće biti nikakvih problema. Budući da mi nemamo masovnu proizvodnju mlijeka, ja držim da je budućnost mljekarstva u ovome kraju u obiteljskim farmama po deset krava. I treba proizvoditi autohtoni studnečaki sir, dakle poraditi na sirani...
I tako je po našoj Zagori pašnjaka sve više, a krava sve manje. I umjesto mlijeka sve više se prodaju krave. A livade Petrova polja, polja ispod i okolo Muća, Sinjskoga, Imotskoga i inih polja i poljca, sve više obrastaju travom koju nitko niti pase, niti kosi. Za sijeno i ishranu blaga... I Mliječna staza na nebu se smije našim mliječnim putima na zemlji. 
Piše Stipe Krce
Snimio Joško Šupić
("Nedjeljna Dalmacija", 26. veljače 1999.)

Brže cestom do Splita

RUNOVIĆI - Prigodnom svečanosti kod Ljubičića bora, na putu Runovići-Sebišna, u neposrednoj blizini granice sa susjednom Bosnom i Hercegovinom, u subotu je Ivo Peko, pročelnik Županijskog ureda za promet i veze, svečano otvorio radove na izgradnji magistralne prometnice Krivodol-Zmijavci-Runovići-granica Bosne i Hercegovine.
Uz predstavnike općina kroz koje će prolaziti ova prometnica, svečanosti su bili nazočni i saborski zastupnik Marijan Milinović, zamjenik ministra financija Mijo Jukić, pomoćnik ministra gospodarstva mr. Vladimir Žanić, Zdravko Muraj, direktor Hrvatske garancijske agencije, te predstavnici Hrvatske vojske.
- U samo nekoliko dana nakon otvaranja radova na prometnici Zagvozd-Golo Brdo-Poljica, ponovno otvaramo radove na jednoj vrlo značajnoj prometnici koja prolazi kroz Imotsku krajinu istaknuo je Peko. - Ova prometnica, dužine 16 kilometara, bit će u rangu državne prometnice magistralnog tipa i imat će nekoliko pomoćnih, trećih trakova, a u budućnosti će biti i najkraća veza od Splita, aerodroma, do Imotske krajine i dalje do Međugorja. Značajna je i zbog toga što će povezivati dva ista naroda s obje strane granice, ali učiniti i protok robe i ljudi boljim i sigurnijim - istaknuo je Peko. 
Ova prometnica, čiji je nositelj projekta Splitsko-dalmatinska županija, te općine Runovići, Podbablje i Zmijavci, a izvođač radova je 66. pukovnija Hrvatske vojske, bit će prema predviđanjima gotova do kraja ove godine. Ići će od raskrižja prometnica u naselju Krivodol i sjeći će prometnicu Zagvozd-Poljica, te ići općinama Zvijavci-Runovići do granice sa susjednom Bosnom i Hercegovinom.
Blagoslov radova na ovom vrlo značajnom objektu obavio je runovićki župnik fra Petar Vrljičak. Nakon ove svečanosti u osnovnoj školi u Runovićima održana je i javna tribina na temu Razvoj malog poduzetništva. Na tribini su govorili mr. Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a, Mijo Jukić, zamjenik ministra financija, Sanja Crnković-Pozaić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, mr. Vladimir Žanić, pomoćnik ministra gospodarstva, te Zdravko Muraj, direktor Hrvatske garancijske agencije. Tema tribine, kojoj je bio nazočan velik broj Runovićana, bile su mjere za unapređenje poduzetništva, privatna trgovačka društva, obrtnici, individualni poljoprivrednici, krediti za opremu, postrojenja, proizvodni i poslovni prostori, osnovno stado, dugogodišnji nasadi, te kako doći do kredita i mjere za poticaj zapošljavanja.
- U 1999. godini Ministarstvo gospodarstva raspolaže sa 66 milijuna kuna za poticaj maloga gospodarstva. Prema predviđanjima, od županija, gradova i općina se očekuje izdvajanje od oko 180 milijuna kuna, a također se očekuju i multiplikacije poslovnih banaka, prosječno 3,5 puta. U 1999. godini je počela i izobrazba učitelja poduzetništva, ukupno 57 polaznika, a u travnju ove godine kreće izobrazba 350 savjetnika i promotora poduzetništva. Očekujemo da će i u Imotskoj krajini, a posebno u ovim općinama gdje se ljudi pretežno bave poljoprivredom i obrtništvom, biti velikog interesa za kredite, za otvaranje malih proizvodnih pogona-istaknuo je na tribini Mijo Jukić, zamjenik ministra financija Republike Hrvatske.
Braco ĆOSIĆ
(Slobodna Dalmacija, 14. veljače 1999.)