Spona sa starim krajem

IMOTSKI - Nakon više sastanaka Inicijativnog odbora, u Cibalija banci u Vinkovcima održana je osnivačka skupština Zavičajnog kluba Imoćana Vukovarsko-srijemske županije, sa sjedištem u Vinkovcima. Temeljni su ciljevi i programske zadaće kluba povezivanje juga i sjeveroistoka Hrvatske na različitim područjima, bolje međusobno razumijevanje žitelja Imotske krajine i Vukovarsko-srijemske županije te okupljanje Imoćana i svih prijatelja imotskog kraja.
Klub je nepolitička i neprofitabilna udruga koja će nastojati biti čvrsta spona sa starim krajem, promičući gospodarske, društvene, kulturne i sportske veze koje su u povijesti često bile poremećene, posebice u ratu kada je bilo pogoršano prometovanje između srednje Dalmacije i istočne Hrvatske. U okviru svojih mogućnosti Klub bi se angažirao u gospodarskom i društvenom razvoju Imotske krajine; uz pojedinačne doprinose u razvitku rodnog mjesta.
Skupštini je bilo nazočno šezdesetak članova Kluba koji su izabrali Predsjedništvo, Nadzorni odbor; predsjednika, potpredsjednika i tajnika Kluba. Donesen je Statut kluba, a bilo je riječi i o programu rada te financijskom planu. Za predsjednika Zavičajnog kluba Imoćana izabran je dr. Mate Vujčić, za dopredsjednika Slobodan Ćelić, a za tajnika Ivan Knezović. Skupštinu su, između ostailih, pozdravili gosti - dr. Mladen Karlić, gradonačelnik Vinkovaca, Boris Pervan, tajnik Zavičajnog kluba Imoćana iz Zagreba i književnik Petar Gudelj.
M. Nejašmić
("Novi list", 29. travnja 1999.)

Zašto nemaju dežurstva obje ljekarne?

IMOTSKI - Ako nekom treba lijek subotom ili nedjeljom, ili pak radnim danom od 19.30 sati, najbliža ljekarna je sto kilometara daleko, u Splitu. Hrvatski zavod za socijalno osiguranje uskratio je sredstva Domu zdravlja u Imotskom u iznosu od 480 tisuća kuna, kao posebna sredstva za dežurstva ljekarni. Razlog je, tvrde iz Hrvatskog zavoda, što u njihovoj evidenciji samo 29.400 Imoćana ima zdravstvenu iskaznicu, a treba, po kriterijima Zavoda, biti i 40.000 registriranih osiguranika. Ravnatelj Doma zdravlja dr. Josip Meter kaže da je pad u broja osiguranika ponajviše uvjetovan migracijom zdravih Imoćana. Ostala je populacija u visokoj životnoj dobi. Upravo njoj najpotrebniji su lijekovi. Ljekarna u strogom središtu grada svoja vrata zatvara u 19.30, ali djelatnici u sklopu zgrade Doma zdravlja odlučili su ipak, i pored neplaćenog dežurstva, raditi i subotom i nedjeljom.
B. Ćosić
("Slobodna Dalmacija", 28. travnja 1999.)

Otkriveno dosad neviđeno špiljsko blago kod Imotskog

ZAGVOZD - Na području Krstatica, u općini Zagvozd, pronađena je dosad nepoznata špilja s jamskim ulazom čiji dubinski vertikalni spust iznosi 30 metara.
Na visini od 600 metara visine podno planine Biokovo ta dosad nepoznata i neistražena špilja jedno je od onih mjesta na zemlji koje čovjek svojim nerazumnim ponašanjem još nije uspio nagrditi. Zajedno sa speleološkim društvom Krstatice, ekipe Jutarnjeg lista i TV magazina Špijunka bili su prvim svjedocima ulaska u špilju, čiji otvor od tri metra omogućuje vertikalno spuštanje tamnim "tunelom" što vodi u unutrašnjost zemlje. Ulaskom u špilju pred očima se otvaraju tri galerije, odnosno tri prostorije koje su izuzetno bogate špiljskim ukrasima, kao što su stalaktiti, stalagmiti, kalcitni stupovi i saljevi u nijansama od mramorno-bijele do ružičasto-crvene i crne boje.
O stručnim podacima vezanim za stvaranje i dob tih gigantskih masivnih izraslina većih od dvadeset metara, razgovarali smo s dr. Srećkom Božičevićem, dipl. inženjerom geologije.
- Za samo jedan milimetar kalcitne ili sigaste nakupine potrebnoje razdoblje od 10 do 30 godina, ovisno o klimatskim uvjetima i cirkulaciji zraka u podzemlju. Prema tome, za sigastu nakupinu veličine od svega jednog metra potrebno je vrijeme od približno tisuću do tri tisuće godina. Oblikovanje ove špilje omogućili su specifični klimatski uvjeti izraženi dužim oborinskim razdobljem koje je naročito izražena u nedavnoj geološkoj prošlosti - rekao je dr Božičević.
Na području Krstatica postoji pedesetak neistraženih speleoloških objekata od kojih su većina jame koje bi se tijekom ove godine trebale topografski snimiti, biospeleološki istražiti i fotografirati te uvesti u katastar speleoloških objekta.
Članovi kluba Krstatice, medu kojima vlada visoka ekološka svijest, omogućit će svojemu lokalitetu uređenje špilja u turističke svrhe, pronalaženje novih biljnih i životinjskih vrsta i zaštititi te objekte, a ako se posreći, naći će i bazene pitke vode koja je tom kraju vrlo neophodna.
Giorgia Antonia Kreća
("Jutarnji list", 20. travnja 1999.)

Reiner: Zaustavit će se iseljavanje iz Imotske krajine

RUNOVIĆI/SPLIT, 19. travnja – Ministar zdravstva Željko Reiner i zamjenik ministra financija Mijo Jukić boravili su u ponedjeljak u Imotskoj krajini. Ministar Reiner tom je prilikom ravnatelju Doma zdravlja Imotski Jozi Meteru predao na uporabu novu suvremenu zdravstvenu ambulantu u Runovićima, u kojoj uz liječnika opće prakse stalno rade stomatolog i ljekarna.
Troškove novoizgrađene ambulante u cijelosti je snosilo Ministarstvo zdravstva, a ustanova je opremljena aparatima za primarne pretrage.
Istaknuvši kako je, zbog sustavnog zapostavljanja, područje Imotske krajine bilo suočeno s problemom iseljavanja pučanstva, ministar Reiner je kazao, da se »sve to sada iz temelja mijenja«. Svečanom otvaranju zdravstvene ustanove u Runovićima nazočili su gradonačelnici i načelnici općina Imotske krajine, a ambulantu je blagoslovio župnik fra Petar Vrljičak.
U popodnevnim satima, ministar zdravstva posjetio je Zavod za javno zdravstvo u Splitu, nakon čega je u splitskoj Kliničkoj bolnici održao sastanak s liječnicima Kliničke bolnice i drugih županijskih zdravstvenih ustanova, na kojemu su sudjelovali i splitsko-dalmatinski župan dr. Branimir Lukšić i gradonačelnik Splita Ivan Škarić.
U utorak će ministar Reiner svečano otvoriti nove ambulante u Komiži na Visu, Starom Gradu i Sučurju na Hvaru, Selcima na Braču te Slatinama na Čiovu. U Domu zdravlja na Hvaru ministar Reiner otvorit će i uređeni prostor za RTG, koji je kupljen kreditom Svjetske banke, dok će u Grohotama u Šolti posjetiti ambulantu koja je u programu obnove. (D.S.)
("Vjesnik", 20. travnja 1999.)

Imotski u 'poticajnom' zakonu

IMOTSKI - Za posjeta Imotskom dr. Jure Radic izrekao je uvjerenje, a s njime se suglasio i Mijo Jukić, zamjenik ministra financija, da je glavni razlog nerazvijenosti tog kraja slaba suradnja lokalnih vlasti. No naglasio je da je uistinu ovaj kraj nepravedno uvijek bio po strani, ali došlo je vrijeme da se o njemu počne skrbiti država. Tako će novi Zakon o poticajima za demografski ugrožene i gospodarski zaostale hrvatske krajeve, obećao je Radić, obuhvatiti i Imotski.
- Vlada je svjesna problema nelojalne trgovine i intenzivno radi kako bi se taj nered prekinuo. Jer ponižavajuće je da ljudi iz cijele županije kupuju namirnice u BiH - rekao je dr. Radić i obećao pomoć za dovršenje sportske dvorane i vojarne. (mj)
("Večernji list", 19. travnja 1999.)

Milijardu kuna za obnovu imotskoga i cetinskog kraja

SINJ, IMOTSKI, 18. travnja – Osim što će se uoči Dana državnosti predati na uporabu brza cesta Solin - Klis, odmah će se zatim krenuti u izgradnju autoceste od Dugopolja, preko Šibenika, Zadra te u smjeru tunela sv. Roka i Zagreba.
Tijekom ove godine će se također krenuti u izgradnju nove sinjsko-hrvatačke zaobilaznice od Kukuzovca do Satrića, duge 17,5 kilometara, što je za Sinj i šire područje dalmatinske zagore iznimno važan projekt. Taj će se objekat kao državni prioritet, graditi u sklopu realizacije projekta rekonstrukcije i modernizacije državne ceste Zagreb - Split. To je, među ostalim, naglasio potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar obnove i razvitka dr. Jure Radić, u razgovorima na zajedničkom sastanku gradonačelnika Sinja, Trilja i Vrlike te načelnika općine Dicmo, Hrvace i Otok u subotu u Sinju. Izgradnja sinjsko-hrvatačke zaobilaznice, kako je rečeno, stajat će više od 100 milijuna kuna, a u prometnicu Solin - Klis bit će uloženo ukupno 500 milijuna kuna. Država će, istaknuto je, također uložiti u izgradnju škola i vrtića, prometne i komunalne infrastrukture te vodoopskrbe i kanalizacije, kao i u sanacijske programe gospodarskih objekata u cetinskom kraju i na području Imotske krajine.
Prema neslužbenim podatcima, država trenutačno u obnovu i razvitak cetinskog i imotskog kraja ulaže oko milijardu kuna, ne računajući novčanu pomoć za oživljavanje gospodarstva te ulaganja u izgradnju stanova za hrvatske ratne vojne invalide Domovinskog rata u Sinju i Imotskome. (N.M.)
("Vjesnik", 19. travnja 1999.)

Imotski kraj može zaboraviti čatrnje

ARŽANO - Obveza je naše vlasti nakon uspostave hrvatske države najviše brige posvetiti onim krajevima koji su bili najspremniji žrtvovati se za nju, i čije je stanovništvo u nenarodnim režimima, a osobito u dvije Jugoslavije namjerno gaženo, raseljavano i tjerano u svijet, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar obnove i razvitka dr. Jure Radić, otvarajući u Aržanu novoizgrađeni vodovod Studenci-Aržano vrijedan oko 11,3 milijuna kuna, koji nosi ime prve žrtve Domovinskog rata, Josipa Jovića.
Ovom dionicom vodovoda u duzini od 8,3 kilometara, dovršeno je 80 posto radova na vodoopskrbnom sustavu Imotske krajine, investiciji vrijednoj 125 milijuna kuna, a u koju je dosad uloženo 90 milijuna kuna.
Generalni direktor Hrvatskih voda Stjepan Šturlan je na svečanosti u Aržanu ustvrdio kako je od stvaranja hrvatske države postotak opskrbe vodom povećan sa 60 na 75 posto, što je dokaz brige vlasti za građane.
- Do 1990. godine samo 30 posto kućanstava imalo je vodu, a dovršenjem cjelokupnoga regionalnog vodovoda opskrba će biti omogućena svim kućanstvima ovog kraja. Kvalitetna vodoopskrba hrvatski je prioritet, naglasio je Šturlan, ističući kako je u imotskom kraju postavljeno 85 kilometara vodovodnih instalacija s pratećom opremom.
Dr. Branimir Lukšic, splitsko-dalmatinski župan, poželio je da voda koja je dovedena do Aržana vrati i sve raseljene.
- Dugo vremena je Aržano čekalo kišu, kako bi se napunile uvijek žedne čatrnje, ali sada je i taj teški problem riješen, rekao je Bozo Ćubić, načelnik općine Cista Provo u kojoj se nalazi Aržano. Aržanski vodovod i sve nazočne blagoslovio je župnik don Ante Bilić, a uzvanici su nakon svečanosti na mjesnom groblju položili vijence na grob prvoga poginulog hrvatskog branitelja Josipa Jovića.
Damir Šarac
("Slobodna Dalmacija", 18. travnja 1999.)

Vinjanski helidrom 12. u županiji

IMOTSKI - U nazočnosti predstavnika kulturnog, političkog i vjerskog života općine Imotski i Splitsko-dalmatinske županije u Vinjanima Gornjim, svečano je presijecanjem vrpce te blagoslovom vinjanskog župnika Vinka Gudelja otvoren u promet helidrom, prvi u unutrašnjosti ovog dijela Hrvatske.
Svrha takvog objekta je, prema rijećima Joška Kalilića, pročelnika Županijskog ureda za zdravstvo, prijevoz hitnih i težih medicinskih slučajeva u splitsku bolnicu, udaljenu 100 km od Imotskog, te brz prijevoz vatrogasaca do mjesta požara, koji su ljeti u Dalmaciji česti. Njegova važnost ovdje je to veća što smo u siječnju bili svjedoci prometnog kolapsa zbog zimskih neprilika.
Dr. Kalilić posebno je u ime prisutnih zahvalio poduzeću "Informatika" iz Zagreba koje je postavilo svjetlosne uređaje na helidrom, inače 12. ovakve vrste u Županiji, izvođaču radova "Gradevnom" d. d. iz Vrgorca te "Topani" iz Imotskog. (mj)
("Večernji list", 14. travnja 1999.)

Pomor pastrve i dalje tajna

IMOTSKI – Nalazi na lešini endemske mekouste pastrve izvučene prije nekoliko dana na samom izvorištu rijeke Vrljike, koje su izvršili stručnjaci Veterinarskog zavoda iz Splita, ostavili su mnoga pitanja otvorenim.
U dopisu Veterinarskog zavoda koji su potpisali predstojnik Zavoda dr. Petar Katić i dipl. veterinar Anđelo Katić stoji: "Zbog autolitičkih promjena na lešini pastrve, onemogućeno je uočavanje pato-anatomskih promjena." Dodatnih objašnjenja stručnjaka iz Veterinarskog zavoda nema, pa i dalje ostaje tajnom zbog čega je nastao pomor pastrve na izvorištu Vrljike.
Već dvije godine iz Vrljike je netragom nestao i riječni rak, a da nitko nije ustanovio razloge. Kako se promijenila i sama boja i sastojci podvodnih stijena i pijeska u rijeci, a potom se dogodilo ugibanje pastrve, kao i ovaj posljednji nalaz Veterinarskog zavoda ostavlja misterij - što se događa s jedinom rijekom, hraniteljicom u Imotskoj krajini.
B. Ćosić
("Slobodna Dalmacija", 10. travnja 1999.)

Gospodarski razvoj Lovreća

LOVREĆ – Ovih je dana završena gradnja magistralnog vodovoda Kosmatovica - Lovreć - Arižano - Cista Provo. Novac za radove koje je izvelo poduzeće "Krilnik" iz Splita djelomično su namaknule Hrvatske vode, a djelomično općina Lovreć i Cista Provo. Prema rijećima Ante Babića, načelnika općine, Lovreć se dobro razvija i u gospodarskom smislu. U zgradu u kojoj je prije nekoliko godina bio pogon tvornice trikotaže "Trimot" osnovano je poduzeće "Dolomiti" za proizvodnju PVC profila u kojem radi 16 djelatnika.
- Nakon što je prošle godine sklopljen ugovor s talijanskom tvrtkom iste proizvodnje, proširili su se i na zapadno tržište. Sada je bitno i održati se na njemu, što je, s obzirom na kvalitetu našeg proizvoda u čemu nam pomažu i Talijani, moguće, rekao je jedan od suvlasnika poduzeća Slavko Olujić. (mj)
("Večernji list", 6. travnja 1999.)

Nebriga susjednih općina za Zagvozd

ZAGVOZD – Na sjednici zagvoškog HSS-a raspravljalo se o lošom gospodarstvu u ovoj općini kojoj, kako su iznijeli HSS-ovci, nijedna od susjednih općina ne želi pomoći. Predsjednik stranke Ante Kristić posebno se osvrnuo na tvornicu tekstila "Biokovka" u kojoj radnici već duže vrijeme ne dobivaju plaće, iako je ona u sastavu tvornice trikotaže "Trimot" iz Imotskoga u kojoj, istaknuto je, zaposleni svaki mjesec primaju plaću. (mj)
("Večernji list", 6. travnja 1999.)

  Penić: Pucanj u Jovića bio je pucanj u hrvatsku slobodu

PLITVIČKA JEZERA/ARŽANO, 31. ožujka – Prije točno osam godina maglovitog uskrsnog jutra 1991. godine, na ovom je mjestu četnički hitac odnio prvu žrtvu Domovinskog rata hrvatskog viteza Josipa Jovića.
Na Plitvičkim je jezerima, iz zasjede, mučki ubijen pripadnik MUP-a Republike Hrvatske koji je sa svojim kolegama i suborcima hrabro krenuo u prve redove borbe za ostvarenje sna svih Hrvata. Bio je to pucanj u hrvatsku slobodu, demokraciju i neovisnost, a tada je postalo jasno da će srpska pobuna nezaustavljivo prerasti u komadanje Hrvatske. Ako je dotad itko još sumnjao u namjere agresora, postalo je jasno da ćemo se mi u Hrvatskoj boriti za konačno ostvarenje tisućljetnog sna.
To je u srijedu na Plitvičkim jezerima, na komemorativnom skupu povodom osme obljetnice pogibije prve žrtve u Domovinskom ratu Josipa Jovića, između ostaloga, naglasio ministar unutarnjih poslova Ivan Penić, istaknuvši da je Jovićeva »nesebična žrtva kao i žrtva tisuća i tisuća hrabrih branitelja u Domovinskom ratu u našem sjećanju posebno ovih dana uoči Uskrsa, najvećeg kršćanskog blagdana«. Osvrćući se na sadašnji trenutak velikosrspke politike, Penić je kazao da je »srbočetnička agresija samo u Hrvatskoj odnijela 20.000 žrtava, a da smo ovih dana svjedoci raspleta krvavog balkanskog čvora«.
Zamjenik ministraunutarnjih poslova Zlatko Gledec je istaknuo da je još snažno i živo sjećanje u hrvatskom narodu na krvavi plitvički Uskrs 1991. godine, a da je Josip Jović trajni znak sjećanja na sve poginule hrvatske branitelje. Komemorativnom skupu nazočili su i i Penićev savjetnik Mladen Markač, ličko-senjski župan Ante Frković, načelnici i donačelnici PU ličko-senjske i Karlovačke županije, predstavnici Ministarstva obrane, općine Plitvička jezera i Jovićeva rodnog Aržana. Vijence su na spomenik položili majka, brat i sestra Josipa Jovića te predstavnici Udruge proizašlih iz Domovinskog rata. Svetu misu zadušnicu za Jovića i sve branitelje u Domovinskom ratu služio je vojni ordinarij msgr. Juraj Jezerinac.
Polaganjem vijenaca na grob Josipa Jovića, prigodnim govorom i koncelebriranom svetom misom u župnoj Crkvi Svih Svetih u srijedu poslije podne obilježena je u Aržanu 8. obljetnica njegove pogibije. U nazočnosti brojne rodbine, majke, brata i sestre Josipa Jovića, te mnogih prijatelja i građana s područja Splitsko-dalmatinske županije i susjedne BiH na Josipov grob vijenac je je u ime MUP-a RH položio zamjenik ministra Zlatko Gledec, koji je evocirao uspomene na poginulog Jovića. Vijence na Jovićev grob položili su i predstavnici Splitsko-dalmatinske županije, PU te Županije, Jovićevi suborci iz 'Prvoga hrvatskog redarstvenika', mještani rodnog Aržana, Udruge dragovoljaca, predstavnici općina Ciste Provo i grada Imotskog. Blagoslov i odrješenje na Jovićevu grobu predvodio je vojni ordinarij dr. Juraj Jezerinac koji je zatim u župnoj Crkvi Svih Svetih u Aržanu služio svetu misu u koncelebraciji s župnikom msgr. don Ivanom Bilićem. (T.G./N.M.)
("Vjesnik", 1. travnja 1999.)