Otkriven spomenik kardinalu Stepincu

CISTA PROVO - Svečanom sjednicom Općinskog vijeća koju je predvodio predsjednik Vijeća Ivan Pleić, u nazočnosti brojnih uglednika započelo je obilježavanje blagdana sv. Petra, a ujedno i Dan Općine Cista Provo. Nakon intoniranja himne "Lijepa naša", sudionici svečanosti su odali počast svim poginulima u Domovinskom ratu. U prigodnom slovu načelnik Općine Božo Ćubić osvrnuo se na proteklo razdoblje u kojem su Cišćani pod vodstvom HDZ-a učinili mnogo na bržem razvoju ovog nekada zapuštenog mjesta, a danas općine koja mora biti na primjer svim ostalim novonastalim općinama.
Nakon svečane sjednice Općinskog vijeća u dvorištu crkve sv. Petra otkriven je spomenik kardinalu Alojziju Stepincu koji je otkrio nadbiskup Splitsko-dalmatinske nadbiskupije msgr. Ante Jurić, a kip je djelo akademskog kipara Josipa Bosnića. Otkrivanje ovog spomenika pjesmom je uveličao prvak HNK iz Splita Rato Kliškić. Nakon koncelebrirane svete mise koju je predvodio i propovijedao msgr. Ante Jurić, puštena je u rad i lokalna vodovodna mreža tako da će sada oko 5.000 stanovnika Općine Cista Provo napokon dobiti vodu koja život znači, a ujedno i jedan veliki adut koji bi trebao zaustaviti migraciju s ovih lijepih prostora.
M. Nejašmić
("Novi list", 30. lipnja 1999.)

Uređuje se vodonatopni kanal u Imotskom polju

IMOTSKI - Prema godišnjem programu održavanja vodoprivrednih objekata Javnog poduzeća "Hrvatske vode", u tijeku su radovi na uređivanju vodonatopnog kanala preko Imotskog polja.
Vodonatopni kanal, koji je dug oko 14 kilometara, sada građevinski djelatnici čiste od naplavina, popravljaju oštećene betonske dijelove i uklanjaju sve pregrade i uređaje za zaustavljanje vode koji su građeni kad i kanal prije pedesetak godina ili su ih pojedinci samovoljno postavljali. Kako se već usvojenom odlukom voda za natapanje obradivih površina ne smije koristiti plavljenjem, namjera je da prvi put ove godine voda stalno teče cijelom dužinom kanala od Suvaje i izvora Opačac do Bušića progona na granici sa susjednom Hercegovinom. Voda s izvora Opačac koristit će se za održavanje biološkog minimuma u rijeci Vrljici, a samo će se višak puštati u vodonatopni kanal. Tijekom sušnoga ljetnog razdoblja u kanal će se puštati i voda, iz akumulacijskoga jezera Ričice koje sada ima toliko da može zadovoljiti mjesečnu potrebu natapanja.
Stručnjaci procjenjuju da će ovogodišnja potreba za vodom radi natapanja biti mnogo manja od prošlogodišnjih. Posljedica je to drastično smanjene proizvodnje povrća koje su lani uništavale voluharice. Međutim, i pored procjena da će svi poljoprivrednici uvijek moći natopiti svoje njive uz pomoć motornih crpki, kanal i korištenje vode iz njega čuvat će djelatnici zaštitarske službe "Spremnost".
Ivo Gudelj
("Slobodna Dalmacija", 28. lipnja 1999.)

Imotski obrtnici nezadovoljni politikom Vlade

IMOTSKI - U subotu (26. lipnja) je u Imotskom održan sastanak Udruženja obrtnika Imotske krajine s predstavnicima Ministarstva gospodarstva RH, Zavoda za upošljavanje, Hrvatske garancijske agencije, HBOR-a, Hrvatske obrtničke komore, Splitske i Privredne banke te predstavnicima lokalne uprave i samouprave.
Nebrojeni problemi svakim danom su sve veći teret za 1000 imotskih obrtnika i oko 3000 njihovih uposlenika koji ih nisu u mogućnosti, unatoč organiziranosti, rješavati.
S jedne strane veliki porezi, samodoprinosi pritišću obrtnike jer ih odmah moraju plaćati državi, dok s druge strane nisu u mogućnosti naplatiti svoja potraživanja.
Obrtnici napominju i činjenicu da ih se u kreiranju državne, gospodarske politike sve više zaobilazi. Uz sve, obrtnicima velik problem stvaraju i banke pri podizanja kredita jer mnogi ne ispunjavaju stroge bankarske uvjete. (V. B. Š.)
("Jutarnji list", 27. lipnja 1999.)

Jerko Prka predsjednik

IMOTSKI - U znak sjećanja i poštovanja prema svim preminulim članovima i svima koji su poginuli za slobodu Hrvatske minutom šutnje počeo je rad Izborne skupštine ogranka Društva hrvatskih političkih zatvorenika Imotske krajine. Na skupu su bili nazočni Nikola Perica i Katija Juras, predsjednik i tajnica podružnice političkih zatvorenika, te Marin Bekavac, predsjednik Gradskog vijeća. Govoreći o radu u dvije prošle godine Jerko Prka je naglasio zadovoljstvo članova ostvarivanjem zakonskih prava, tako da sada Imotski spada među one u Hrvatskoj koji ima najmanje neriješenih zahtjeva. Uz točan popis članova gotovo svima je upisan radni staž, ostvareno pravo na mirovinu, a isplaćena im je i prva rata novca za dane provedene u zatvorima.
- Stalno smo se borili za slobodu Hrvatske, naše zatvorske nevolje bile su glas da hrvatski narod nije mrtav u željama za slobodnom domovinom. U tome je značajan doprinos Imoćana, pa danas imaju pravo tražiti uvjete za dostojan život, rekao je Nikola Perica.
Upravo prije 47 godina u Splitu je mučki ubijen Nedjeljko Piplica iz Zmijavaca, čija je sestra Draga postavila zahtjev da se pronađe njegov grob, koji je komunistička vlast desetljećima krila. Prijedlog su podržali svi sudionici skupa, a posebno Ivan Šuto Čiča, koji se nakon 40-ak godina vratio u domovinu.
U Upravni odbor ogranka izabrani su Jerko Prka za predsjednika, te Dalibor Klapirić i Mate Kutleša, a u Nadzorni odbor Mirko Todorić, Jozo Lovrinčević i Željko Zec. Nakon skupštine članovi ogranka su posjetili spomen-obilježja poginulima i položili vijence.
M. Nejašmić
("Novi list", 23. lipnja 1999.)

Za vodoopskrbu imotskoga kraja 24 milijuna kuna

IMOTSKI, 20. lipnja - Ako se i ubuduće budu ostvarivali projekti na izgradnji vodoopskrbne mreže u imotskome kraju, žitelji toga dijela Splitsko-dalmatinske županije mogli bi 21. stoljeće dočekati bez problema s vodom. Zahvaljujući potpori države, u izgradnju i opremu vodoopskrbne infrastrukture toga kraja upravo se ulaže više od 130 milijuna kuna. Osim vodovoda »Josip Jović«, iz kojega će voda poteći aržanskim područjem i kroz susjedna sela imotsko-sinjskoga kraja početkom srpnja, u toku je i gradnja »Vinjanskog vodovoda« u koji se ulaže 16 milijuna kuna. Hrvatska Vlada dala je jamstvo i gradu Imotskom za kredit kod HYPO banke od osam milijuna kuna. Inače, taj će se vodoopskrbni objekt graditi sredstvima Hrvatskih voda Splitsko-dalmatinske županije i iz proračuna Imotskoga. Cijeli imotski kraj napajat će se vodom iz izvora-rijeke Vrlike, Mekušnice kraj Buškog jezera i akumulacije Tribistovo kod Posušja. Prema ocjeni stručnjaka, ta izvorišta će osigurati dostatno vode za cijeli Imotski i sva naselja u imotskome kraju te susjedna naselja u dijelu bivše sinjske i omiške općine.
Po svemu sudeći, već iduće godine autocisterne neće više obilaziti stoljećima žedna sela, razvozeći vodu kućanstvima u tome dijelu Dalmatinske zagore. (N.M.)
("Vjesnik", 21. lipnja 1999.)

Od 300 radi samo šest radnika, i to bez plaće

ZAGVOZD - Radnici "Biokovke" iz Zagvozda, koja je dio imotskog "Trimota", od veljače nisu dobili plaću. Prema riječima Mate Čaglja, direktora "Biokovke", od 15. veljače u pogonu se ne proizvodi konfekcija zbog privremenog otpuštanja 44 djelatnika. Danas ih u cijelom pogonu radi tek šestero, i to na odjelu pozamanterije.
Nezadovoljstvo djelatnika tog pogona je tim veće što zaposleni u "Trimotu", iako ih je nedavno otpušteno 70, rade i prekovremeno kako bi zadovoljili potrebe proizvodnje i redovito primaju plaće. Nezadovoljstvo je kulminiralo nakon izjave direktora Vlade Marinovića ministru gospodarstva Nenadu Porgesu na sastanku gospodarstvenika Imotske krajine 9. ožujka ove godine u Imotskom kako "Trimot" posluje dobro i svoje obveze redovito podmiruje.
Poglavarstvo općine Zagvozd, kazao nam je načelnik Boženko Dedić, nakon toga je uputilo pismo namjere rukovodstw "Trimota" o izdvajanju i preuzimanju pogona "Biokovka" iz Zagvozda. U tom pismu izražena je i spremnost Općine za primanjem još 15 djelatnika. No, kako se do danas o njemu nitko nije očitovao, zaposlenici upozoravaju na podcjenjivački i ignorantski odnos "Trimota", zahtijevajući pomoć nadležnih institucija.
Pogon "Biokovka", koji je 80-ih godina zapošljavao 350 djelatnika, otpuštanjem radnika, isključivanjem telefona i struje, ukidanjem stražarskog mjesta, našao se u zapostavljenom položaju u odnosu na "Trimot". Izlazak iz krize je dodatno otežan pojavljivanjem sličnih problema i u matičnom poduzeću, koje im uza sve to duguje i 400.000 DEM. (mj)
("Večernji list", 17. lipnja 1999.)

Podigao spomenik Alojziju Stepincu

Točno prije 36 godina kao mladi svećenik don Bogoslav Bartulović, sadašnji župnik župe svetoga Petra i Pavla u Cisti Provo, službovao je u župi Bitelić kod Sinja. Vremena neugodna za svećenike, a okružje u kojemu je prenosio riječ Božju, gledalo ga je, posebno pravoslavni dio puka, kao crnu točku. I tako jedne nedjeljne, ljeto je bilo, don Bogoslav održao misu za svoje katolike i krenuo kući. Usput uđe u mjesnu gostionicu na čašu hladnog piva. Dalje don Bogoslav priča:
- Unutra zagušljivo, atmosfera naelektrizirana, vidim da dvadesetak mještana srpske nacionalnosti jedva čeka da nekoga isprovociraju. Izgleda da sam im ja došao kao naručen. Počeli vrijeđati sada blaženog našeg kardinala Alojzija Stepinca, nazivati ga ustašom, razbojnikom. Otrpjeti to nisam mogao, stao sam svim silama sam braniti svoga kardinala, znajući da je pravedan osuđen. I tako riječ po riječ, skrešem ja njima svima u brk, nakon što su mi predviđali još mali broj godina života. Čujte vi, rekoh ja njima, ako ostanem živ, podignut ću spomenik svome kardinalu Stepincu. Ni pivo popio nisam, otišao sam iz gostionice uz salve pogrdnih riječi.
Eto to je uvod u priču don Bogoslava. A ovih dana nakon punih 36 godina san ovoga svećenika se ostvario.
Neki dan u vrtu u okružju župne crkve svetoga Petra i Pavla u Cisti Provo postavljen je veliki brončani spomenik kardinalu Alojziju Stepincu. - Prije dvije godine rekao sam s oltara župljanima za svoju nakanu. Objeručke su prihvatili ideju, pomogli novčano, donirala je i Splitska banka i još mnogi, moj mještanin kipar Josip Bosnić zauzeo se za izradu kipa i evo imamo sada Stepinca u Cisti - u suzama priča don Bogoslav. Spomenimo i to da će svečanost blagoslova Stepinčeva brončanog kipa, koji uistinu dominira prelijepim dvorom crkve, obaviti nadbiskup Ante Jurić na blagdan svetoga Petra i Pavla 29. lipnja, kada je i dan općine Cista Provo.
Braco Ćosić
("Slobodna Dalmacija", 16. lipnja 1999.)

Počast patronu - pobožnost puka

IMOTSKI - Više od 10.000 vjernika imotskih župa, ali i župa susjednih dalmatinskih općina, te susjedne Hercegovine hodočastilo je na blagdan svetoga Ante u svetištu u Vinjanima Gornjim. Već od ranog jutra kolone vjernika išle su na zavjet svetome Anti, a u 11 sati služena je svečana sveta misa, koju je pred 10-ak tisuća vjernika predvodio fra Ivan Udovičić. Blagdan svetoga Ante nastavljen je tradicionalnim narodnim dernekom u okružju crkve sv. Ante u Vinjanima Gornjim. (B. Ćosić)

LOKVIČIĆI - Dan općine i blagdan sv. Ante u Lokvičićima započeo je procesijom i svetom misom koju je vodio don Nedjeljko Ribičić. U Lokvičićima je održana i prigodna svečanost u povodu otvaranja nove zgrade općine uz koju su pri završetku i novi prostori za telekomunikacije i prvi poštanski ured. Zgradu su zajednički financirali HPT Split i Splitsko-dalmatinska županija. Otvarajući slavljenički skup načelnik općine Ante Pezo naglasio je da je općina u dvije godine postojanja asfaltirala ceste Nikolići-Magići, Dolića Draga-Lokvičići i prilaznu cestu do groblja. Uz to je izrađen i projekt mjesne vodovodne mreže. (I. Gudelj)
("Slobodna Dalmacija", 14. lipnja 1999.)

Oživjeli imotski dućani

IMOTSKI - Nakon tridesetak dana od uvođenja posebnog carinskog režima na hrvatske proizvode od institucija Federacije BiH te protumjera hrvatske Vlade u zaštiti svojih proizvoda, drastično se izmijenilo stanje na graničnim prijelazima prema susjednoj Bosni i Hercegovini, posebice u mnogim prodavaonicama u Hercegovini. Promet je u trgovačkim šoping-centrima u Sovićima, kao i drugdje, u Prodexu, Vokić tradeu i Ga-Giju, smanjen za oko 70 posto! Potvrda ovome su i prva opuštanja djelatnika ili njihovo upućivanje na čekanje. Samo u 50-ak prodavaonica uza samu granicu posljednjih je dana otpušteno ili poslano na čekanje više od 100 djelatnika.
Zamjetno je i smanjenje broja vozila sa ST, ZD ili ŠI registracaijama kojih je, posebice u dane vikenda, ispred prodavaonica znalo biti nekoliko stotina. Danas parkinzi zjape prazni, dok se na graničnom prijelazu u Vinjanima Donjim bilježi također očit pad prometa, posebice osobnih automobila.
- Dok prodavaonice uz granicu u Hercegovini gube promet, dotle se u imotskim trgovinama osjeća lagani porast - kažu trgovci - od 10 do 15 posto, posebno u prodavaonicama robe široke potrošnje.
Braco Ćosić
("Slobodna Dalmacija", 9. lipnja 1999.)

Spomen-ploča uz obljetnicu imena župe Imotski

IMOTSKI - Na sjednici Gradskog vijeća Imotskoga, a na prijedlog vijećnika Dalibora Klapirića, usvojena je odluka da se dogodine, tj. 2000. godine, postavi spomen ploča na istaknutom mjestu u gradu Imotskom u povodu značajnog jubileja. Kao što je poznato, 950. godine u djelu "De administrate imperio", bizantski cara Konstantina Porfirogeneta, Imotski se prvi put spominje kao hrvatska župa. Zbog komunističke vladavine nije se mogla 1950. godine, na jubilej 900. godišnjice, postaviti spomen-ploča, pa će se to učiniti 2000. godine. (...)
M. Nejašmić
("Novi list", 7. lipnja 1999.)