U Imotskoj krajini obrani prvi trsovi sivog pinota u Dalmaciji

IMOTSKI, PROLOŽAC - U Imotskoj krajini na zaštićenom prostaru prološkog vinogorja u vinogradu vinogradara i vinara Ante Grabovca jučer je završena berba ili, kako to Dalmatinci vole reći, trgačina sivog pinota sa sladorom od 19 posto. Ono što je iznimno važno jest da je to prva berba na prostoru Dahnacije, ati i Hrvatske.
Vinograd sivog pinota obitelji Grabovac je petogodišnji nasad sa 3000 trsova loze, i to je prva komercijalna berba u tom vinogradu. S ostatih 6000 trsova vinove loze raznih autohtonih sorti Grabovac očekuje oko 6000 kilograma gorožđa. Od prerađenog grožđa dogodine će u prodaji biti oko 4000 boca sivog pinota. Posebno raduje, reći će Grabovac, iznimno visoka kvaliteta i slador grožđa za ovo doba godine. U imotskom vinogorju još je zasađeno 10.000 novih trsova sivog pinota.
Vedrana Bekavac-Šuvar
("Jutarnji list", 29. kolovoza 1999.)

Od 165 ostalo tek četiri dućana

IMOTSKI - Napredak d.d., jedno od nekad najuspješnijih veleprodajnih trgovačkih poduzeća diljem Dalmacije i Hercegovine, koje je imalo i do 165 dućana na tim prostorima, danas je ostalo na tek četiri trgovine u samom središtu Imotskoga.
Nekoliko djelatnika, kako bi spasili ostatke poduzeća u kojem gotovo svi imaju više od 20 godina radnog staža, utemeljilo je Stožer za obranu Napretka.
Prema riječima predsjednika Stipe Gadže, Stožer su radnici osnovali samoinicijativno. Rade bez ikakve naknade, dok Nadzorni odbor svaki mjesec kada se sastane naplati sebi 6.000 kuna troškova. Objašnjavajući cijelu situaciju Gadžo navodi kako je direktor Napretka, Zdeslav Tonković, preostale dućane napunio robom koja nije iz tog poduzeća te ju prodaje po bagatelnim cijenama, kako bi što prije ispraznio i rasprodao kao i dosad većinu objekata te tvrtke.
Za robnu kuću "Ima", koja je nekad bila u vlasništvu poduzeća, a sada je u rukama privatnika, ističe dalje čelni čovjek Stožera, nije isplaćeno 3,5 milijuna kuna, a 44 djelatnika, koliko ih još radi u poduzeću, zbog toga kao i nekoliko sličnih dugovanja, već 13 mjeseci nisu dobili plaće.
Napretkovo skladište "Trokulo" veličine 750 metara četvornih, opremljeno suvremenom električnom dizalicom, viljuškarima i čak četirima hladnjačama vrijedi dva milijuna i 700 tisuća DEM. Kako ističe djelatnik član Stožera Vinko Veljko Juroš, takvim skladištem ne raspolaže niti jedno slično poduzeće od Splita do Dubrovnika. Iako još nije prodano, misli on, direktor će ga uskoro prodati po cijeni daleko ispod stvarne.
- Želimo da nas vodeći ljudi tvrtke počnu ozbiljno shvaćati. Mi sa sadašnjim kapacitetima ovoga poduzeća, koja se ne smiju dalje prodavati, jamčimo izvor prihoda za 44 obitelji - ističu članovi Stožera. Direktor Zdeslav Tonković pak kazao nam je kako se dosadašnji vlasnik RK "Ima", kada ju je kupio obvezao u radni odnos primiti 70 djelatnika, koliko ih je u njoj i radilo. No, samo ih je 32-oje prihvatilo radni odnos.
Inače, smatra Tonković, Napredak d.d. kao veleprodajno poduzeće u Imotskom više ne može funkcionirati. Ni svjetski stručnjaci ne mogu oživjeti nekadašnju imotsku trgovinu.
- Jedini način privatizacije Napretka bilo je rasprodati ga većem broju vlasnika, jer jedan kupac za tako veliku tvrtku nije postojao. Kod sadašnje 30-torice novih vlasnika 200 osoba je u radnom odnosu, kaže Tonković te dodaje:
- Drago mi je znati kako medu mojim djelatnicima ima dobrih ideja o oživljavanju Napretka. U tom smislu razgovarao sam i s Nadzornim odborom i mi smo spremni zaposlenima dati raspoložive objekte bez ikakve naknade. Neka se osnuju u posebnu jedinicu i rade.
M Jović
("Večernji list", 24. kolovoza 1999.)

Napoleonova cesta čeka obnovu

IMOTSKI (Stina) - Dionica ceste kroz Zabiokovlje, od Šestanovca do Zagvozda, zbog dotrajalog asfaltnog sloja presvučenog još 60-ih godina i širine od tek-četiri metra, vrlo je opasna za promet. Prometnica koja je građena još u vrijeme Napoleona, 1809., posebno je, opasna tijekom ljetnih mjeseci kada je teškim vozilima zabranjen promet Jadranskom magistralom, a drugog puta prema jugu zemlje nema. Stoga se tijekom prošle godine nastojalo potaknuti Ministarstvo pomorstva, prometa i veza da zabrani prometovanje barem cisternama i tegljačima koji ovuda voze prema jugu Hrvatske i susjednoj BiH preko graničnog prijelaza Crveni Grmi, što dodatno ugrožava promet. Vrlo uska dionica i dotrajali asfalt uzrok su velikog broja prometnih nesreća na tom dijelu.
Ivica Sinovčić, upravitelj splitske tehničke ispostave za održavanje pri Državnoj upravi za ceste smatra kako bi najbolje rješenje bilo napraviti novu cestu, a prvi je korak, kako bi se istaknula važnost rekonstrukcije, zabrana prometovanja teškim vozilima. S tim u vezi upućen je prijedlog Hrvatskoj upravi za ceste, no još uvijek se čeka odgovor. Odluku o rekonstrukciji ceste Šestanovac-Zagvozd, budući da ona ne spada u kategoriju županijskih cesta, treba donijeti na državnoj razini. Međutim, i županije i lokalna uprava, trebale bi više inzistirati i doprinijeti kako bi se rješenje tog problema ubrzalo, upozorio je Sinovčić. Lokalna uprava treba razriješiti imovinsko-pravne odnose s vlasnicima zemljišta kako bi se pristupilo izradi projektne dokumentacije kao prvog koraka za rješavanje cjelokupnog zahvata, ali prema Sinovčićevim riječima, nova cesta nije u planu do kraja 1999.
Zanemarivanjem ceste koja je paralelna s Jadranskom magistralom i time prioritet Splitsko-dalmatinske županije otežava se među ostalim i život stanovnicima Zabiokovlja jer bez dobre ceste nema razvoja gospodarstva koji je općinama Imotske krajine itekako potreban.
M. Jović
("Novi list", 20. kolovoza 1999.)

Počeli radovi na domu kulture

ZMIJAVCI - Svečanom sjednicom Općinskoga vijeća i svetom misom u povodu 25. obljetnice misništva fra Nedjeljka Šabića slavljen je Dan općine Zmijavci i blagdan svetog Lovre, zaštitnika ove općine. Vijećnici su posjetili mjesno groblje Krugljača gdje su na grobove Ivana Šabića Zekića, Marijana Šute Mrme i Marija Gudelja, poginulih bojovnika u Domovinskom ratu, i Nedjeljka Gudelja, nedavno preminulog člana Općinskog vijeća, položili vijence.
Među brojnim gostima na sjednici su bili Ivan Milas, čuvar državnoga pečata, Ivan Perković u ime župana Splitsko-dalmatinske županije te Josip Lešina, Miroslav Budimir i Anđelko Katavić, predstavnici Hrvatske vojske, MUP-a, Hvidre i Udruge obitelji poginulih.
- U posljednje dvije godine od kada općina postoji, izgrađen je vodovod, dovršili smo projekt za sportsku dvoranu koju uskoro počinjemo raditi, gotov je sportski teren "Ivan Šabić Zekić", gradimo još jedan na Dikovači, pred završetkom su radovi na nogostupu. Za nekoliko dana počinje obnova asfalta na oštećenim prometnicama, a danas počinjemo s radovima na uređenju Doma kulture s knjižnicom i čitaonicom - rekao je to Miroslav Karoglan, načelnik općine Zmijavci. Napomenuo je da bez Županije i Vlade ništa ne bi mogli učiniti sami, jer su im izvorni prihodi proračuna oko 300 tisuća kuna.
Nakon početka radova na obnovi Doma kulture, koje je otvorio Ivan Perković, a blagoslovio fra Vinko Prlić, slavlje je nastavljeno kod crkve Svih svetih. U procesiji je uz slavljenika fra Nedjeljka Šabića bilo je trideset svećenika na čelu s profincijalom fra Jurom Brkanom i gvardijanom Antom Babićem. Fra Nedjeljko Šabić u ovoj je crkvi 1974. godine rekao prvu svetu misu. Od tada uglavnom radi na župama u Njemačkoj, ali nikad ne zaboravljajući svoj kraj ni svoju domovinu, na čemu mu je javno priznanje dao provincijal Brkan.
Za ovu prigodu u Zmijavce je došao i Joseph Hurnausom, predsjednik pastoralnog vijeća u Wolfratshausenu u Njemačkoj, da zahvali fra Nedjeljku.
Ivo Gudelj

("Slobodna Dalmacija", 11. kolovoza 1999.)

Za kilogram smilja 2,20 kuna

IMOTSKI (Stina) - U isplativost proizvodnje pripravaka od ljekovitih biljaka danas se uvjerava sve više naših ljudi. Miro Matijašević, poduzetnik s Pelješca, ponukan idejama poslovnih partnera s kojima je surađivao diljem SAD-a i Europe, baveći se izvozom ribe, pokrenuo je na Sebišini pokraj Imotskoga tvrtku "Ceratonia" za proizvodnju mirisnog i ljekovitog ulja. Krenuvši s proizvodnjom prošle godine početkom srpnja, upravo kada dozrijeva smilje, počeo je proizvoditi ulje te biljke.
- Ulje smilja koristi se najviše u aromaterapiji, ali i kao lijek. Uspijeva na krškom podneblju, pa ga najviše ima u Dalmatinskoj zagori, gdje je izvrsne kvalitete, ali i u Hercegovini, objašnjava Miro.
Cijena od 2,20 kuna po kilogramu potaknula je mnoge da postanu berači. Osim četiri stalna radnika, za Mira radi više od 200 osoba koji, kako kaže, prosječno dnevno zarade po 200 kuna. Berači nas, međutim uvjeravaju, da onaj tko se posve
ti berbi, dnevno može zaraditi i 200 do 300 DEM.
Proces dobivanja ulja od smilja koje se na parni pogon prerađuje u kotlovima na temperaturi od 90 Celzijevih stupnjeva, traje sat i 45 minuta. Od 1.200 kilograma bilja dobije-se jedna litra visokokoncentriranog ulja. No, kada se smilje siječe bliže cvijetu, dobiju se i veće količine i kvalitetnije ulje. Upravo zbog visoke koncentriranosti ulja, ističe Miro Matijašević, koji svoje kupce ima na američkom tržištu, te nešto manje na europskom, ambalaža mora biti staklena i s posebnim čepovima, te obložena stiroporom kako ne bi došlo do pucanja.
Kako proizvodnja "Ceratonije" ne bi završila s prestankom sezone smilja, početkom kolovoza ove godine prvi put kreće proizvodnja i kaduljina ulja. Kadulja se više prodaje osušena, a ostaci nakon procesa sušenja se destiliraju. Najbolja je, otkriva nam vlasnik, paška kadulja koja u sebi ima 60 posto tajona.
U budućnosti će "Ceratonia", inače usamljena u svom poslu u Splitsko-dalmatinskoj županiji, osim ulja smiIja, kadulje i borovnice, proizvoditi i čajeve od ljekovitog bilja kojima, kaže Matijašević, obiluju Dinaridi. A gradnja bazena za aromaterapiju još je jedan cilj toga uspješnog poduzetnika.
Marija Jović
("Novi list", 10. kolovoza 1999.)

Puhači iz Imotskog na Trgu Pod Žižulom

OMIŠ - Puhački orkestar gradske glazbe iz Imotskog održao je u ponedjeljak na večer na Trgu Pod Žižulom sjajan promenadni koncert.
Omišanima, kojima je nakon višedesetljetne tradicije grad već desetak godina bez svoje glazbe, puhači su se uspješno predstavili šarolikim repertoarom, od Tijardovićeva "Splitskog akvarela", najljepših Verdijevih melodija, do rock-skladbi Lennona i McCartneya, glazbe iz filma "Batmen"...
Orkestar ima 52 glazbenika raznih uzrasta, opremljen je kvalitetno, od klasičnih puhačkih glazbala, svih vrsta udaraljki do modernih keyborda.
Njeguju sve vrste muziciranja u domenu rada puhača, uz brojne nastupe u zemlji i inozemstvu, a od 1996., predvođeni ravnateljem Ivanom Glibotom, sudjeluju na državnim natjecanjima narodnih i gradskih glazbi bilježeći izvrsne rezultate. Ove godine su se uspješno predstavili na internacionalnom festivalu u Poljskoj.
V. Bartulin
("Jutarnji list", 11. kolovoza 1999.)

Autentične suvenire malo tko kupuje

IMOTSKI - Autentične suvenire s motivima narodnih nošnji Dalmatinske zagore izrađuju tek nekoliko vrijednih žena koje ih i prodaju na imotskoj tržnici. Sedamdesetšestogodšnja baka Mila Hrkač opanke, "buzavce", "bičve" i "zovnice" sama je isplela, otkala i ukrasila, ali, žali se, kupaca je vrlo malo. "Domaći svit radije kupuje industrijske suvenire, a najbolji su kupci stranci koji kroz Imotski prolaze na putu za Međugorje", kaie baka Mila.
Društvo na imotskom pazaru prave joj Marija Vuletić i Križa Mikrut, ali mladih nasljednica njihovog umijeća jednostavno - nema. "Ne zanimaju mlađariju takve stvari, tko će poslije nas tkati 'zovnice'", pitaju se one. (ič)
("Večernji list", 10. kolovoza 1999.)

Imotski obrtnici zajedno su jači

IMOTSKI (Stina) - Gospodarstvo na području Imotske krajine na rubu je sloma. Blokirani su gotovo svi žiro-računi, plaće zaposlenih iznose samo 60 posto državnog prosjeka, a na popisu nezaposlenih Zavoda za zapošljavanje imena su više od tri tisuće Imoćana. Rješenje nude imotski poduzetnici, koje je teška gospodarska situacija ponukala na samostalno traženje izlaza.
Na području Imotskog od nedavno djeluje Udruga imotskih obrtnika kao štedno-kreditna i obrtnička zadruga. Ona je, prema riječima Ivana Gudelja, njezina predsjednika, zamišljena kao neprofitna financijska organizacija. U njoj bi sav obrtnički novčani potencijal bio sakupljen na jednom mjestu. Tako bi se, prema njegovim riječima, stvorila aktiva iz koje bi se pozajmljivala kratkoročna sredstva, a ujedno bi to bila i savjetodavna banka za obrtnike. Na taj način organizirani obrtnici mogli bi učinkovitije reagirati na akutnu nelikvidnost. Prema Gudeljevim riječima, Udruga je postojala i prije, no zbog objektivnih razloga nije bila učinkovita. Imotski obrtnici ugledali su se na poznate modele iz Čakovca i Ludbrega, gdje su se obrtnici povezali kroz štedno-kreditne zadruge. Tako organizirane udruge su, kaže Gudelj, jedini zakoniti okvir koji može povezati potencijale obrtnika za nastupe na području cijele Hrvatske.
Udruga imotskih obrtnika već je pribavila svu potrebnu dokumentaciju čiju je ispravnost provjerila financijska policija, te potvrdilo Ministarstvo financija. Uz obvezno zakonsko pokriće, kako ističe Gudelj, i od Hrvatske obrtničke komore imotski obrtnici imaju obećanje i podršku kroz poticajna sredstva.
Iako je Udruga otvorena svim obrtnicima, najveći motiv za organiziranje ipak imaju građevinari. Nastupajući zajedno, oni će, kako se nadaju, lakše dolaziti do poslova. Prema riječima Ivana Gudelja, takvim organiziranjem isključila bi se dosadašnja praksa da građevinske radove u Imotskom dobivaju poduzeća s drugih područja. (...)
M. Jović
("Novi list", 9. kolovoza 1999.)

Kazalište podno Biokova

ZAGVOZD - Malo dalmatinsko mjesto Zagvozd smješteno u podnožju Biokova, posve izvan uobičajenih ruta kazališnih družina, već drugu godinu može se pohvaliti vlastitim kazališnim susretima na kojima gostuju recentne predstave. Tako su tijekom ljeta stanovnici Zagvozda imali priliku besplatno vidjeti predstave "Munchhausena" Vilija Matule, "Pljusku" Nenada Stazića, "Ubojstvo u katedrali" T. S. Eliota, Glumčev "'Ko je 'ko u Hrvatskoj", Šoljanove "Starce", Gavranove "Traži se novi suprug", Šabanov "Gustlsalon", koncert šansona Ivice Percla, a susrete je protekle subote zatvorila predstava "Bijelo" Dubravka Mihanovića u izvodenju splitskog HNK. Glumca Vedrana Mlikotu, umjetničkog voditelja kazališnih susreta "Glumci u Zagvozdu", niti više no skromna sredstva sa kojima je ostvaren program nisu mogla omesti u optimističnim planovima za neke sljedeće susrete u rodnom Zagvozdu.
· Kakvi su vaši prvi dojmovi po završetku drugih kazališnih susreta u Zagvozdu?
- Bilo nam je sjajno. Naš je festival jedinstven po tome što su glumci i cijela ekipa smješteni kod mještana, pa se sve pretvorilo i u jedno lijepo druženje. Susrete je 25. lipnja otvorio "Gustlsalon" Damira Šabana budući da su ove godine posvećeni Antunu Gustavu Matošu, a tu ćemo tradiciju nastaviti s drugim hrvatskim književnicima i u budućnosti. Inače, inicijativu za pokretanje tjednih susreta u malom mjestu gdje kazališta prije nisu dolazila uz mene su potaknuli moji kolege iz zagrebačkog HNK Žarko Potočnjak i Darko Ćurdo, a u ostvarenju malu pomoć dobili smo od Ministarstva kulture, Mladena Čuture iz Gradskog ureda za kulturu Zagreba, Poglavarstva općine Zagvozd i njegova načelnika Boženka Dedića, te od mnogih prijatelja koji su nam se ponudili za sponzore.
· Kako ste koncipirali ove susrete i kakav su odjek ova kazališna događanja imala kod mještana?
- Cilj nam je bio da u ovo malo mjesto u Dalmatinskoj zagori dovedemo kazalište. Ljudi su prekrasno prihvatili tu zamisao, jako im je drago da u svom mjestu vide poznate glumce koji kod njih jedu i spavaju. Stoga ne čudi da su svi fantastično ugošćeni. Što se tiče izbora predstava, o tome se dogovaramo Žarko Potočnjak i ja nakon što odgledamo predstave tijekom sezone. Naravno, sve radimo s pretpostavkom da iz tog prilično širokog izbora isključimo velike predstave, budući da za njih nemamo uvjeta. Uglavnom je riječ o grupama koje kreću na turneju po Jadranu ili malim grupama od jednog ili dvoje glumaca. Budući da nemamo novaca za pune cijene predstava, glumci dolaze više prijateljski. Predstave se odigravaju na ljetnoj pozornici ispred Doma kulture, u Domu, te u crkvi Gospe od Karmela. Zagvozd je poznat i po svojim malim specifičnostima. Tako je ove godine uvedena titula počasnog mještanina za zasluge u popularizaciji kazališta, a dobili su je Ivica Percl, Darko Ćurdo, Žarko Potočnjak, Zlatko Vitez i ravnatelj kazališta "Kerempuh" Duško Ljuština. Prošle su godine glumci Histriona oborili rekord - u samo 24 sata pojeli su tri janjca, što ove godine nitko nije uspio. (...)
Ž. Bilandžija
("Novi list", 9. kolovoza 1999.)

Vukovi nanose štete Imotskoj krajini

IMOTSKI, SLIVNO - U selima Zabiokovlja vukovi svaki dan nanose štete vlasnicima stoke. Tako je u posljednjih nekoliko dana, prema riječima očevidaca, vučica s dvoje mladih zaklala dva lovačka psa Milana Kusture i Miljenka Marinovića, a Vinki Talaji vukovi su zaklali dvije ovce i tri koze u zabiokovskom selu Slivnu. Te su štete samo manji dio onih koje vukovi nanose stočarima Imotske krajine. Stočare posebno ljuti to što su vukovi zakonom zaštićene divlje životinje i ne smije ih se ubijati, a za odstrel jednog vuka plaća se kazna i do 40.000 kuna. (V. B. Š.)
("Jutarnji list", 7. kolovoza 1999.)

U slavu junaka

IMOTSKI - U povodu Dana domovinske zahvalnosti spomenik poginulima u Domovinskom ratu posjetili su predstavnici Udruge Hrvatski sokolovi, 115. brigade Hrvatske vojske, Ureda za obranu, Hvidre i Gradskog poglavarstva na čelu s Marinom Bekavcem i Ivanom Medvidovićem. Uz zvuke Gradske glazbe položili su vijence svježeg cvijeća, a oprost za poginule branitelje izmolio je fra Jakov Udovičić.
("Slobodna Dalmacija, 6. kolovoza 1999.)

U Lovreću proslavljen dan općine i blagdan Gospe Lurdske

LOVREĆ - Dan domovinske zahvalnosti u Lovreću je proslavljen zajedno s Danom općine i blagdanom zaštitnice mjesta Gospe Lourdske. Svoj dan Lovrećani su obilježili svečanom sjednicom Općinskog vijeća i svetom misom u mjesnoj crkvi Sv. Duha, najvećoj na području Imotske krajine. Prije mise brojni okupljeni vjernici su u procesiji oko crkve pronijeli kip Gospe Lourdske.
- Onako kako je vjernike pozvala Gospa u Lourdesu, budite pokorni i snažni gospodari svome duhu i tijelu. Poštujte granicu izmedu dobra i zla i neka vas ne zavedu obećanja mudrijaša i moćnika koji vjeruju samo u svoj džep, seks i trbuh, rekao je fra Silvestar Aračić glasoviti propovjednik Imotske krajine koji je predvodio svetu misu.
- Gospa se u Lourdesu u Francuskoj ukazala siromašnoj mlinarevoj kćeri 1858. godine i to razdoblje poklapa se s početkom francuske revolucije u kojoj je čovjek prvi put htio detronizirati Boga i htio sam biti Bog. Iz toga je proizišao komunizam čijem smo porazu bili svjedoci, a nebrojena ozdravljenja u Lourdesu za koja su vjerski neutralni medicinski stručnjaci potvrdili da su čudesna i dalje svjedoče o snazi vjere, dodao je fra Araćić.
Na svečanoj sjednici Općinskog vijeća iznesena su nastojanja i dosadašnja ostvarenja Općine na komunalnom planu, među kojima je najvažnije dovršenje vodovodne mreže. Najavljeno je i obilježavanje prve godišnjice smrti poznatog imotskog jezikoslovca Mate Šimundića, te 110. obljetnica rođenja svjetski poznatog fizičara dr. Josipa Olujića. U povodu Dana domovinske zahvalnosti pukovnik Ivan Mršić je u ime četvrte gardijske brigade predao plaketu zahvalnosti Općini Lovreć i načelniku Anti Babiću, za donacije kojima je Općina do sada potpomagala njihovu brigadu.
S. Preljvukić
("Slobodna Dalmacija", 6. kolovoza 1999.)

Književno-glazbena večer u Imotskom

IMOTSKI - Novouređeni kameni amfiteatar pokraj stare zavjetne crkvice Gospe od Anđela na staroj utvrdi Topana u Imotskom, oživio je za Dan grada i blagdan zaštitnice Imotske krajine. Došli su u njega poklonici pisane riječi, ali i zaljubljenici u glazbu i zvukove mandolina, kao i oni koji traže izvorni imotski humor.
Naime, članovi Hrvatskoga kulturnog umjetničkog društva organizirali su zanimljivu književno-glazbenu večer pod nazivom Moj Imotski, na kojoj su osim iznimnih glazbenika, već renomiranog Mandolinskog orkestra Imotski, kojim ravna Antonela Vujević, i klape Imotski, sudjelovali i imotski književnici, pjesnikinja Gordana Radić-Rako i Boris Pervan. Čitali su izvatke iz svojih zbirku pjesama, te davno već upisane dogodovštine iz imotske svakodnevice. Poseban pečat ostavili su članovi društva Bakove svečanosti humoresknim igrokazom "Imotski unazad 70 godina" u izvođenju Marije Kukulj, Ivana Bekavca, Josipa Zena i Zorana Mustapića. Pod osmišljenom režijom već znanog redatelja Nikše Leke, ova humoreska "legla" je imotskoj publici, pa su izvođači bili nekoliko puta prekidani dugotrajnim pljeskom.
Na kraju je iznimna večer "začinjena" i predstavljanjem drugog izdanja kulinarskog priručnika Maje Nikolić "Imotski na pjatu", te natjecanjem Imoćanki u pravljenju najukusnije torte.
Sve u svemu, kako prepričavaju Imoćani, jedna večer koja će ostati u pamćenju, ali i večer koja je pokazala svu raskoš ovdašnjih kulturnjaka, kojima se i postavlja zadaća da konačno osmisle sivu kulturnu svakodnevicu Imotskog, i ne samo u prigodama poput ove.
B. Ćosić
("Slobodna Dalmacija", 6. kolovoza 1999.)

Od rujna Imotski veliko gradilište?

IMOTSKI (Stina) - Blagdan Gospe od Anđela i Dan Imotskog Gradsko je poglavarstvo, uz predstavnike Udruge obitelji poginulih hrvatskih branitelja, obilježilo u ponedjeljak polaganjem vijenaca na spomeniku podignutom u čast poginulih na kuli Topani.
Na svečanoj sjednici gradonačelnik Ante Lončar je, osvrćući se na proteklo razdoblje, istaknuo kako će koncem ljeta početi dovršenje svih objekata koji se grade dodijeljenim kreditom Hypo banke. "Imotski će u rujnu postati veliko gradilište, te će u 2000. godinu ući s posve riješenom komunalnom infrastrukturom", obećao je Lončar.
Na sjednici je gvardijanu imotskog Franjevačkog samostana fra Anti Babiću uručena zahvalnica Grada za projekt "Muke" ostvaren u travnju. Primajući priznanje gvardijan je napomenuo kako franjevci ne teže za slavom, tek za humanim ciljem koji je postignut u duhovnoj obnovi mladeži. (M. J.)
("Novi list", 4. kolovoza 1999.)

Obilježen dan grada i blagdan Gospe od Anđela

IMOTSKI - Budnicom Hrvatskoga puhačkog orkestra Gradske glazbe, polaganjem vijenaca pred spomenik poginulima za Hrvatsku i svečanom sjednicom Gradskoga vijeća obilježen je Dan grada i blagdan Gospe od Anđela, zaštitnice Imotske krajine. Ispred spomenika palima za Hrvatsku, gradonačelnik Ante Lončar i Marin Bekavac, predsjednik Gradskoga vijeća, položili su vijenac, uz zvuke "Lijepe naše" i "Tišinu" u izvođenju Gradske glazbe. Molitvu odrješenja za sve poginule za Hrvatsku izmolio je fra Ante Babić, imotski gvardijan. Hrvatskom himnom i minutom šutnje za sve koji su dali svoje živote za slobodnu i nezavisnu državu Hrvatsku započela je svečana sjednica Gradskog vijeća. Gradonačelnik Ante Lončar je naglasio nezadovoljstvo onim što je učinjeno za prošlu godinu dana. Posljedica je to zabrinjavajuće slabog stanja u gradskom proračunu iz kojega su se, uz brojne teškoće, jedva zadovoljavale najosnovnije potrebe. Raspoloživi novac uglavnom se trošio za predškolski odgoj, šport i kulturu te (ponešto) za komunalnu infrastrukturu. Zbog toga je, naglasio je gradonačelnik, jedini spas bio u zaduživanju grada kod inozemne banke uz jamstvo Vlade RH. Kredit će uskoro biti ostvaren te će početi radovi na asfaltiranju prometnica, gradnji vodovoda i kanalizacije, kao i javne rasvjete te uređenju parkirališta...
I. Gudelj i B. Ćosić
("Slobodna Dalmacija, 3. kolovoza 1999.)

Više od tisuću hodočasnika na zagovoru Sv. Juri

SVETI JURE - "Rajska djevo kraljice Hrvata", odjekivala je jučer biokovskim vrletima na kraju koncelebrirane svete mise koja se jednom godišnje održava na Svetom Juri, najvišem vrhu Biokova. Misu je predvodio msgr. Vlado Košić, pomoćni biskup zagrebački uz koncelebraciju don Ante Vrankovića, župnika Krstatica, i don Ivana Purića, župnika biokovske Župe, te ostalih svećenika. Više od tisuću hodočasnika došlo je na zagovor Svetom Juri, a okupljanje vjernika, osobito onih koji su stigli pješice, započelo je još u petak. Vjernici su stizali iz Makarske, Splita, Imotskog, BiH, a neki i iz udaljenih europskih zemalja.
- Čoviku starom je daleko, ali hvala Bogu, samo polako i dođe se - kaže nam barba Ante iz obližnje Župe. Lakše je bilo Stipi Boijću, on je na najvišem biokovskom vrhu `doma', i svake godine sudjeluje u misnom slavlju.
Crkva Sv. Jure, najviše svetište u Hrvata, sagrađena je u blizini stare srušene crkve 1968. godine, a 1989. obnovile su je župe imotskog, biokovskog i makarskog dekanata te mnoštvo vjernika i hodočasnika koji je pohode svake godine. (sv) Snimio I. Čagalj
("Večernji list", 1. kolovoza 1999.)