Otkrivena bista franjevca fra Mate Gnječa

IMOTSKI - U okružju župne crkve sv. Mihovila u Prološcu Donjem general-pukovnik Zdravko Sopta - Baja otkrio je spomen bistu fra Mati Gnječu, franjevcu koji je svojim pastoralnim radom obilježio čitave generacije u ovoj župi. Kako je istaknuo župnik župe sv. Mihovila fra Zoran Kutleša, osim što je izgradio župnu crkvu i župni dom, fra Mate Gnječ svoju je nazočnost u Prološcu ovjekovječio i sudjelovanjem u izgradnji prometnice Proložac - Studenci, korita rijeke Suvaje, ceste Proložac Donji - Proložac Gornji, obnove povijesnog mosta preko rijeke Suvaje te izgradnjom spomenika Kristu Kralju. Novo spomen obilježje je djelo kipara Krune Bošnjaka. (I. R.)
("Novi list", 29. rujna 1999.)

Otkupit će se 30 posto manje grožđa nego lani

IMOTSKI - Kraj rujna vrijeme je intenzivne berbe grožđa u Imotskom vinogorju. Prema prvim pokazateljima, ove je godine vinova loza rodila slabije u odnosu na prošlu godinu, ali su zato slador i kvaliteta svih sorti grožđa na zavidnoj visini. Uz određene količine grožđa koje su vinogradari ostavili u svojim podrumima, znatne su količine prodane. Najveće tržišne viškove i ove godine od vinogradara otkupljuje imotska vinarija Imota d.d. Kako nam je rekao direktor Imote Ivica Škoro, vinarija će otkupljivati sve viškove od svojih kooperanata i vinogradara koji su izvršili upis u tzv. upisnik proizvođača grožđa. Naime, planira se otkupiti oko 30 posto grožđa manje nego prošle godine, kada je vinarija otkupila gotovo 700 vagona grožđa. Grožđe se otkupljuje po već ugovorenim cijenama. Cijena bijelih sorti poput kujundžuše je 13 lipa po jedinici sladora, a crnih 14 lipa po jedinici sladora.
V. Bekavac Šuvar
("Jutarnji list", 28. rujna 1999.)

Cijelo Slivno treba dobiti vodu

SLIVNO - Unatoč kiši i nevremenu, održan je prosvjed mještana Slivna u općini Runovići. Tridesetak mještana zaseoka Jukići, Vuletići, Glavaši, Parlovi, Mrkonjići, Barići, Lozine te još nekih zaseoka, ali bez mještana zaseoka Nogale, prvo su uklonili drvenu barikadu na prometnici koja od zaseoka Nogale, preko predjela Vlake vodi prema zaseoku Opačci u susjednoj BiH, te su na graničnoj crti održali prosvjed protiv izvođenja radova na uređenju prometnice i vodovodne trase.
- Obećanje župana dra Branimira Lukšića prigodom otvaranja vodovoda na blagdan svetog Trojstva u središtu Slivna, kada nam je čvrsto obećano da će se i ostale dvije trećine našeg sela »pokriti« magistralnim vodovodom, a potom i započeti izgradnja lokalne mreže, nisu se ostvarila! No, zato se počeo raditi put i vodovod na pravcu Nogale-Opačci, gdje se ne nalazi ni jedno naše domaćinstvo. Bilo nam je rečeno, govore ogorčeni Slivnjaci, da će se teško pronaći novac za završetak vodovodne mreže u Slivnu, a evo sada grade prema susjednoj BiH, točnije prema dvjema kućama u susjednim Opačcima. Mi se tome protivimo i fizički ćemo zapriječiti radove, sve dok cijelo Slivno, kako nam je i obećano, ne dobije vodu, kazali su na prosvjednom skupu Slivnjaci.
I dok su jedni prosvjedovali, drugi mještani zaseoka Nogale, također u sastavu MO Slivno, žučljivo su prosvjedovali u interesu nastavka započetih radova. Frcnule su na trenutak i iskre, bilo je međusobnog guranja i sočnog dijaloga, ali se na kraju prosvjed ipak mirno završio.
Braco Ćosić
("Slobodna Dalmacija", 22. rujna 1999.)

Autocesta Zagreb - Split i do Šestanovca?!

SPLIT - Zemljani radovi na izgradnji autoceste koja će povezivati Split, Šibenik i Zadar sa Zagrebom i Rijekom mogla bi početi već u listopadu ove godine, izjavio je jučer prof. dr. Branimir Lukšić, župan splitsko-dalmatinski na mjesečnom susretu s novinarima.
- Autocesta od Bosiljeva do Splita bit će duga 370 kilometara i stajat će 1,2 milijarde dolara i možemo očekivati da će se do kraja 2004. godine iz Zagreba do splitske rive moći stizati za 2,5 sata, a turisti iz Austrije ili Mađarske za manje od 6 sati. Prošlog petka na plitvičkom sastanku o pripremi za gradnju autoceste Zagreb - Split, kojem su bili nazočni i premijer Mateša, ministri Radić i Širac, te župani Ličko-senjske, Primorsko-goranske, Zadarske, Šibensko-kninske, Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije, zamolili smo u ime Županije Vladu, a premijer obećao to razmotriti, da se autocesta ne završi kod Dugopolja već da se za oko 25-kilometara produži do Šestanovca. Ako se taj prijedlog, kojega su podržali Dubrovačko-neretvanska županija i kantoni iz BiH, prihvati, u Šestanovcu bi se »skupljao« promet s tri važne državne ceste: D-8 Dubci-Aržano-BiH; D-60 Cista Provo-Imotski-BiH i D-62 Šestanovac-Zagost-Vrgorac. (I. L.)
("Novi list", 21. rujna 1999.)

Ako hrvatski Sabor proglasi Biokovo nacionalnim parkom, Ivica Todorić će izgubiti prihod od lovozakupa

IMOTSKI - Mnoge promjene u gospodarenju i očuvanju planine Biokovo donijet će eventualno usvajanje prijedloga o proglašenju dosadašnjeg Parka prirode Biokovo nacionalnim parkom. Ne treba sumnjati da će saborska tijela, inače Odborom za prostorno uređenje i zaštitu okoliša predsjedava Radimir Čačić, pozitivno riješiti status Biokova i proglasiti ga nacionalnim parkom.
Treba uskladiti želje svih subjekata kako bi svaki od njih maksimalno zadovoljio svoje interese a da pritom granice budućeg nacionalnog parka budu zaštićene. Poznato je da će NP Biokovo obuhvaćati 19.550 hektara površine. Na većem dijelu Biokova sada su državna lovišta kojima već pet godina gospodari zagrebački Agrokor u vlasništvu Ivice Todorića.
Proglašenje Biokova nacionalnim parkom značilo bi određena pomicanja granice državnog lovišta, čime bi se dovelo u pitanje buduće gospodarenje lovištem u sljedećih pet godina. Ostalo bi otvoreno pitanje lovozakupa iz tog lovišta za sljedeće vremensko razdoblje (Ivica Todorić zakupio je lovište na deset godina) jer se u parku ne bi smjelo loviti. Zaštita u parku podrazumijeva očuvanje svih vrsta biljnog i životinjskog svijeta.
Posebno je pitanje divljač, odnosno divljač visokog zuba mufloni i divokoze koje su na taj prostor naselili lovci lovačkih udruga iz Makarske i Zagvozda. Do proglašenja Biokova državnim lovištem na tim je prostorima bio uobičajen komercijalni lov na kapitalne i trofejne primjerke visoke divljači. Otkad lovištem gospodari Todorić takva lova više nema, ali na žalost, još ima krivolovaca.
Zato bi, koliko god to lovcima ne išlo na ruku, dobro bilo Biokovo što prije proglasiti nacionalnim parkom i zaštititi ga. O tome hoće li na dijelu planine i dalje biti lovište, što zagovaraju neki lovci, odlučit će mjerodavna tijela.
Vedrana Bekavac Šuvar
("Jutarnji list", 16. rujna 1999.)

Kreditom do asfalta i vode

IMOTSKI - U srijedu je u Poglavarstvu grada Imotskog potpisan ugovor između Hypo banke - predstavništva za Hrvatsku i Grada Imotskoga. Potpis na ugovor o kreditu kojim Hypo banka daje kredit Imotskome u visini od 2.060.000 maraka na rok od deset godina, te uz grace razdoblje od dvije godine (uz kamatnu stopu od 6,5 posto) potpisali su direktor predstavništva Hypo banke za južnu Hrvatsku Zoran Sikirica, a u ime Grada gradonačelnik Ante Lončar.
- Nakon izdavanja jamstva od strane Vlade RH za ovaj kredit, mi smo, eto, i potpisali ugovor s Hypo bankom - rekao nam je Ante Lončar. Nisu to neka velika sredstva, ali će nam za realizaciju mnogih infrastrukturalnih objekata u gradu, počevši od vodovoda prema Vinjanima Gornjim, za uređenje kanalizacijske mreže, mnogih gradskih ulica i svega ostalog, i te kako dobro doći. Povoljno je u svemu tome i ovo grace razdoblje od dvije godine, te europski standardna kamatna stopa.
- Imamo pozitivna iskustva s predstavnicima lokalne samouprave u Dalmaciji - riječi su Zorana Sikirice, direktora Hypo banke, jer smo slične kredite realizirali sa Splitom, Korčulom, Sinjem, Obrovcem, te uskoro i sa Solinom. S njima potičemo upravo realizaciju izgradnje infrastrukture, te ostalih djelatnosti u lokalnoj samoupravi.
Realizacija kredita krenut će već za nekoliko dana, a time, vjeruje se, i radovi na realizaciji izgradnje imotske infrastrukture.
B. Ćosić
("Slobodna Dalmacija", 9. rujna 1999.)

Do Božića voda na "špine"

ZAGVOZD - Do Božića ove godine završit će se izgradnja magistralnog vodovoda Zabiokovlja, te će općinsko središte Zagvozd ugasiti stoljetnu žeđu. Na slavinama zagvoških kućanstava poteći će pitka voda s izvorišta Opačac-Kosmatovica, pa dalje cjevovodom na Mlikote, Tomičiće i Rastovac, što će preporoditi ovaj zabiokovski kraj.
Zagvozd ima izgrađenu mjesnu vodovodnu mrežu u najvećem dijelu kućanstava, te će se na cjevovod moći priključiti 60 obitelji, dok će se vodom s Opačca opskrbljivati više od 350 kućanstava sa širega zagvoškog područja. Zagvozd se, inače, do sada opskrbljivao vodom iz čatrnja i bunara.
Radovi na prvoj fazi vodovoda trenutačno se izvode prema Rastovcu, s prekidnim komorama za vodu i glavnim vodospremnikom Mlikote-Zagvozd.
- U tijeku je akcija mještana za sufinanciranje mjesne vodovodne mreže, za što vlada veliko zanimanje - istaknuo je zagvoški načelnik Boženko Dedić. - Posao teče tako da usporedno s radovima na probijanju magistralnog cjevovoda radimo i širenje mjesne vodovodne mreže.
Cijena priključka za vodu iznosi 1600 DEM (preračunato u kunama) ako se plaća u gotovini, 1800 DEM plaća li se na 12 rata, a nakon što dobiju vodu kućanstva će trebati odvojiti 2000 DEM za spoj na magistralni cjevovod.
Nositelji investicije izgradnje vodovoda su Hrvatske vode i HBOR, a ona će stajati u prvom dijelu 3,5 milijuna kuna. Općina Zagvozd treba osigurati mjesnu vodovodnu mrežu. (N.K.)
("Slobodna Dalmacija", 9. rujna 1999.)

Svjetski prvak u kick-boxu i Miss sporta u Imotskom

IMOTSKI - Nakon napornih borbi i zasluženih pobjeda, odmor u Imotskoj krajini, u rodnim Zmijavcima, provodi svjetski prvak u kick-boxu Miroslav Piplica Škorpion.
U šetenji starim dijelom grada društvo mu pravi Imoćanka Marina Milas, Miss sporta Hrvatske. Nigdje odmor nije tako ugodan kao u Imotskoj krajini, kaže Škorpion koji već godinama živi u Beču. Još davne 1979. počeo se baviti kickboxingom. Tek 1996. počinje profesionalne borbe u kojima, na opće zadovoljstvo svih, postiže zavidne uspjehe.
- Bavljenje tim sportom iziskuje velika odricanja, naporan rad, svakodnevne treninge, a put do slave nije lak - rekao je Škorpion, koji je dosad imao 21 profesionalnu borbu, od čega samo dvije izgubljene. Bio je prvak Austrije, dva puta prvak Europe i sada prvak svijeta u verziji WFCK do 72,5 kg. Škorpion je prvi put 1998. u Nizozemskoj osvojio naslov svjetskog prvaka, ove godine obranio ga je u mjesecu lipnju u Beču. Želja mu je bila braniti naslov svjetskog prvaka u rodnim Zmijavcima, što mu se i ostvarilo prije nekoliko dana, kada je ponovno pobijedio, potvrdivši naslov u borbi s Talijanom Vitom Franceskom. Mnogi bi sportaši, postigavši takve rezultate u kratkom razdoblju, bili zadovoljni. I Škorpion ne krije zadovoljstvo, ali već ima i nove planove.
- Uskoro se vraćam u Beč, tada počinju moji svakodnevni pojačani treninzi. Maskimalna spremnost i kondicija potrebne su mi jer u siječnju iduće godine, ako sve bude u redu, odlazim u Ameriku gdje ću se boriti za naslov prvaka svijeta u kick-boxingu, ali u kategoriji do 76 kg - otkrio nam je Škorpion svoje planove.
V. Bekavac-Šuvar
("Jutarnji list", 8. rujna 1999.)

Imotske tete u vrtiću, ali bez djece

IMOTSKI - Tete Dječjeg vrtića početak predškolske godine dočekale su na svojim radnim mjestima, ali bez djece. Naime, upozorile su roditelje da njihove mališane ne mogu primiti jer im, nažalost, u nedostatku novca nisu u mogućnosti osigurati ni minimum brige. Hoće li se donijeti odluka o daljnjem funkcioniranju vrtića te hoće li uposlenici dobiti sada već četiri neisplaćena dohotka, tek će se vidjeti. (V.B.Š.)
("Jutarnji list", 8. rujna 1999.)

Ante Čelan - predsjednik

IMOTSKI - Na trećoj izbornoj skupštini ogranka Hrvatske čiste stranke prava za grad Imotski za predsjednika je izabran dipl. iur. Ante Čelan, dopredsjednici su dipl. ing. Stipe Maršić i dipl. ing. Mirko Todorić, tajnik ogranka je dipl. iur. Stipe Đuzel Ćipa, a rizničar Vinko Juroš. U Radni odbor ogranka koji će zajedno s novim vodstvom koordinirati rad HČSP-a za grad Imotski nalaze se i brojni hrvatski branitelji i ratni vojni invalidi.
- Naš zadatak - istaknuo je predsjednik ogranka Ante Čelan - bit će širenje stranke na području grada Imotskoga te postupno uključivanje u sve pore društveno-političkog života grada. Temelji od kojih polazimo u našem radu na zasadama su vodstva naše središnjice na čijem je čelu gospodin Ivan Gabelica.
Braco Ćosić
("Slobodna Dalmacija", 5. rujna 1999.)

Parking za 230 automobila

IMOTSKI (Stina) - Parkirališno-poslovnom centru u Imotskom se nazire konačni oblik. Do kraja listopada predviđen je završetak gradnje ovog objekta kojem je investitor imotska "Vodogradnja" d.d., a projektiralo ga je poduzeće "Grasing" iz Ploča. Očekuje se da će ovo zdanje pridonijeti napretku trgovine u Imotskom koja je posustala pritisnuta raznim čimbenicima u ratom i poslijeratnom razdoblju.
Parkirališno-poslovni centar uz ranije podignute objekte, stadion, kolodvor i zgrade srednjih škola, upotpunjuje komunalnu infrastrukturu grada rješavajući akutni problem nedostatka parkirališnog prostora u njemu. Idejni začetnik za gradnju ovog zdanja je Ivan Smoljko, većinski vlasnik "Vodogradnje", koji je kao povratnik iz Njemačke donio ideju te ju uz pomoć Grada, koji je ustupio zemljište, i realizirao.
Slavko Medvidović, tehnički direktor "Vodogradnje", kaže da se ovaj 8,5 milijuna DEM vrijedni objekt financira iz triju izvora: Hypo Banke, vlastitih sredstava te sredstva od prodaje poslovnih prostora. Poslovno-parkirališni centar se gradi tzv. roh-bau sustavom po kojem cjelokupno vanjsko uređenje obavlja investitor, a unutrašnjost je ostavljena budućim vlasnicima poslovnih prostora da je na svoj način urede. Ukupna površina objekta je 12.000 metara četvornih, od čega je samo za parking predviđeno 230 mjesta koja će biti u vlasništvu grada. Ivan Smoljko ima u planu da "Vodogradnja" do kraja 1999. godine izgradi još tvornicu betonske galanterije.
M. Jović
("Novi list", 4. rujna 1999.)

Imota će od proizvođača otkupiti sve grožđe

IMOTSKI - Prema svim pokazateljima i ove se godine očekuje dobar urod grožđa na prostorima imotskog vinogorja, ali će ipak, prema neslužbenim predviđanjima, za razliku od lanjskog količinski biti smanjen za tridesetak posto. Uz dva privatna vinara, najveće će količine grožđa od vinogradara otkupljivati kapacitetima najjači vinar na ovim prostorima - Imota d.d.
Kako doznajemo od rukovoditelja proizvodnje Vinarije Slavka Bašića, unatoč velikim zalihama koje Vinarija već ima u svojim podrumima, oni će od imotskih vinogradara ipak otkupiti sve tržišne viškove. Zasad se u podrumima imotske Vinarije nalazi 610 vagona zaliha vina, od čega 480 vagona bijelog i 131 vagon crnog vina. Kako bi prodala što više vina, Vinarija je smanjila cijene tako 0,7 l kvalitetne Kujundžuše košta svega 15 kuna, po diskontnim se cijenama, od 6 kuna po litri, vino može kupiti u točionici Vinarije. Stručne ekipe ovih dana prate dozrijevanje grožđa koje će se kad bude fiziološki zrelo, uz postignu zadovoljavajući slador od oko 18 posto, početi trgati. To se prema riječima gospodina Bašića, planira u drugoj polovici rujna. Prioritet kod otkupa imat će oni vinogradari koji prema Zakonu imaju vlasnički list i koji su izvršili upis i upisnik proizvođača grožđa.
Vedrana Bekavac Šuvar
("Jutarnji list", 3. rujna 1999.)