Počelo postavljanje konstrukcije

IMOTSKI, 21. rujna - Medjunarodna speleoronilacka ekspedicija "Crveno jezero 98", koja ce prvi put znanstveno istraziti taj zasticeni spomenik prirode pokraj Imotskog, pocela je postavljanjem konstrukcije kojom ce se istrazivaci spustiti oko 250 metara do povrsine jezera, kako bi mogli poceti roniti. U ekspediciji sudjeluje oko 40 speleoronilaca, dubinskih ronilaca i podvodnih snimatelja, te geologa, biologa i hidrologa iz Hrvatske, Njemacke, Austrije i Svicarske. Tijekom dvadesetdnevnog istrazivanja oni ce se pokusati spustiti na dosad neistrazeno 276 metara duboko dno jezera i uzeti uzorke vode, biljaka, zivotinjskog svijeta i stijena iz tog hidrolosko-kraskog jezerskog fenomena nejasnoga postanka, izvijestio je voditelj ekspedicije, geolog Mladen Garasic. Ronioci ce nastojati temeljito istraziti korito jezera, jer se pretpostavlja da se ono podvlaci i ispod povrsine zemlje u podvodne pecine, te da ima vezu s podzemnim vodotocima. Istrazivanje se obavlja pod pokroviteljstvom Vlade, a financira ga Hrvatski speleoloski savez u suradnji s Medjunarodnom speleoloskom unijom. Ocekuje se kako ce prva ronjenja poceti iduceg vikenda, nakon sto se postavi konstrukcija za spustanje do jezera i platforma za ronioce nad povrsinom vode. Crveno i Modro jezero, na zapadnom izlazu iz Imotskog, poznati su kraski zasticeni spomenici prirode. Modro jezero pitomijih je obala, do njega je uredjeno setaliste, pa je i bolje istrazeno, dok su obale Crvenog jezera visoke i okomite pa se do vode ne moze doci pjesice. Najniza obala Crvenog jezera, nazvanoga po boji okolnih stijena, visa je od 170 metara. (Hina)

Crvenom jezeru zbog dubine ne mogu dosegnuti dno

IMOTSKI/SPLIT, 7. listopada - Međunarodna speleoronilačka ekspedicija "Crveno jezero '98" rezultirala je fascinantnim znanstvenim nalazima o tome zaštićenom spomeniku prirode pored Imotskoga, izjavio je voditelj ekspedicije Mladen Garašić. Četrdesetak istraživača iz nekoliko europskih zemalja, od kojih oko 30 dubinskih ronilaca, spustilo je podvodnu kameru 280 metara ne dosegnuvši dno, što govori o tome da je jezero dublje od 300 metara, odnosno najmanje dvadesetak metara dublje od mora, kazao je Garašić. Najviša točka dna jezera nalazi se na 206 metara, što znači da je dno strmo. Ronioci su dosegnuli 181 metar, što je najdublje ronjenje ikada u Hrvatskoj. Zapazili su kako se grotlo jezera na oko 160 metara naglo širi, tvoreći "krnji stožac". Na toj su dubini pronašli "splet špiljskih kanala", snažne podvodne rijeke koje jezero opskrbljuju vodom. Jedan od tih riječnih otvora u grotlu širi je od 30 metara, izvijestio je voditelj ekspedicije. Voda je u dubini potpuno bistra i bez mulja, dodao je. Prikupili su primjerke flore i faune te geomorfološkoga materijala iz jezera, koji će biti istraženi. Tijekom jednoga urona njemačkome je speleoroniocu Stefanu Schiemannu pozlilo, ali se, nakon pomoći pružene u splitskoj Kliničkoj bolnici, brzo i potpuno oporavlja od blaže dekompresijske bolesti. Garašić je najavio kako će za nekoliko dana, nakon okončanja ekspedicije, iscrpno izvijestiti o rezultatima toga prvoga temeljitog znanstvenog istraživanja Crvenoga jezera. Ekspedicija "Crveno jezero '98" održava se pod pokroviteljstvom Vlade, a u organizaciji Hrvatskoga speleološkog društva i Međunarodne speleološke udruge. Posljednih dvadesetak dana u njoj sudjeluju domaći i inozemni stručnjaci različitih područja. (Hina)

Zavrsena speleoronilacka ekspedicija istrazivanja Crvenog jezera pokraj Imotskog

Postignut rekord u sportskom ronjenju