Dražen Budiša predizbornu kampanju počeo u Zmijavcima

IMOTSKI, ZMIJAVCI - Boravkom u Imotskoj krajini, posjetom Imotskom, općinama Runovići i Zmijavci, gdje je utemeljen ogranak HSLS-a, predsjednik te stranke Dražen Budiša počeo je, kako je rekao, obilazak 21 županije prije lokalnih izbora.
- Veliko je zadovoljstvo znati da unatoč svim teškoćama još ima ljudi spremnih pomagati svome mjestu i prosperitetu svoje Imotske krajine. Imamo pouzdanja u političku razboritost hrvatskih građana, ali moramo suzbijati osjećaj malodušja koji se javlja zato što promjene nisu tako brze kao što se očekivalo. HSLS je u svojih 11 godina, od osnutka, imao i uspona i padova, ali je imao snagu nadvladati krize i ostati na temeljnim uporištima - rekao je Budiša.
Predsjednik HSLS-a naglasio je da i kao nacija iz cijelog prošlog stoljeća imamo iskustva o tome koliko su za Hrvatsku pogubne radikalne ekstremističke političke ideje. Budiša je posebno stavio akcent na političko trajanje HSLS-a, ali i na ukupno političko djelovanje HSLS-a u životu Hrvatske. Hrvatskoj je potrebna stranka kao što je HSLS, koja će znati braniti i čuvati nacionalne interese i nacionalno dostojanstvo hrvatskoga naroda, ali koja će Hrvatsku, uz taj čvrst nacionalni stav, oblikovati uz pomoć građana i drugih političkih demokratskih snaga u državu gospodarskog prosperiteta, liberalne demokracije i socijalne pravednosti - ustvrdio je Dražen Budiša.
Za predstojeće lokalne izbore čelni čovjek HSLS-a izjavio je kako će se na lokalnoj razini uglavnom zadržati postojeći teritorijalni ustroj jedinica lokalne samouprave te da će izbori biti organizirani na postojećoj lokalnoj osnovi, što znači da će broj općina uglavnom ostati isti. Govoreći o Županijskom domu, predsjednik HSLS-a istaknuo je odlučan stav stranke za ukidanje Županijskog doma, no o tome će na kraju konačnu odluku donijeti šestorka i Zastupnički dom Sabora.
V. Bekavac-Šuvar
("Jutarnji list" 7. veljače 2000.)

Predstavljen Runovićki zbornik

RUNOVIĆI - U Runovićima je predstavljen tek tiskani zbornik - Runovići nekad i danas. Knjigu, tiskanu na 530 stranica, izdao je Župni ured Gospe od Karmela Runovići, a glavni urednik je fra Petar Lubina. Velik broj tekstova govori o 250. obljetnici osamostaljenja župe Runovići, 130. obljetnici gradnje i 100. obljetnici posvete župne crkve Gospe od Karmela. Runovićki je zbornik, inače, sažetak svih predavanja sa simpozija o postanku te župe održanog 1999. Njegova vrijednost utoliko je veća jer je na jednome mjestu dan cjelovit prikaz svih događaja tijekom dugog postojanja župe, ilustriran nizom prigodnih fotografija. (V. B. Š.)
("Jutarnji list" 6. veljače 2000.)

Ljepota imotskih nošnji

ZAGREB O prirodnim ljepotama Imotske krajine pričao mi je još moj prijatelj Milan iz Zmijavaca. Mnogi misle za Milana, poznatog novinara, da je otrovan kao poskok, no ja znam da je Milan najbolji čovjek na svijetu, premda je pecajući sa mnom, u blizini Zagreba psovao na ribe i žabe. Pričao mi je Milan o mirisnim imotskim poljima, zvijezdama i drevnoj prošlosti koja je prohujala tim prostorom...
Duh Imotskog u Zagrebu danas nam otkriva izložba "Iza sedmerih vrata" što je u subotu otvorena u Galeriji Muzeja "Mimara". Ime izložbe "Iza sedmerih vrata" naziv je pjesme poznatog poete Petra Gudelja: "Ima Imota sedmera vrata. Vrata od Neretve. Vrata od Cetine. Vrata od Bosne. Vrata od mora. Vrata od neba. Vrata od zemlje. I vrata od matere. Na sedmera vrata dođe i prođe sve imotsko: Sunce i Mjesec, jata ptica selica i zvijezda, vjetri i oblaci, vuci i poskoci, munje i vile, zemaljske i podzemljaske vode. Dođu i prođu ljudi".
Riječ je o dugo pripremanoj izložbi Josipa Forjana (voditelj Posudionice i radionice narodnih nošnji), koji je s ekipom suradnika "na poticaj zaljubljenika, entuzijasta i kulturnih djelatnika" pokrenuo projekt istraživanja, rekonstrukcije i prikupljanja narodnih nošnji, te izradu replika za potrebe Kulturno umjetničke udruge "Novae" iz sela Runovića. Izložba ne nudi samo pregled etnografskog bogatstva iz fundusa Etnografskih muzeja Split i Zagreb, Muzeja Imotske krajine i Franjevačkog muzeja u Imotskom, dakle stare originalne i nove rekonstruirane nošnje, već i niz fotografskih i likovnih priloga što svjedoče etnografsko bogatstvo Imotskog. Najiscrpniji prikaz starih običaja naći će svaki posjetitelj izložbe u katalogu, točnije u tekstu fra Silvestra Kutleše (1876. – 1943.) "Život i običaji u Runovićim, jednoj župi Imocke krajine".
Prošao je fra Kutleša u svom tekstu povijesni luk, opisujući u svom radu ne samo mušku odjeću (košulje, podgaće, gaće, bičve, kape, peškire, postole, prtene guće), žensku (košuljak, gaćice, gućice, šotane, zumbine, bičve), već i običaje starih Imoćana. Naročito su zanimljivi opisi urešavanja žena koje su "nosile toliko srebrna i zlatna nakita da su se građani čudili" i muškaraca koji su "mogli brkove i za uši zaviti". Za istraživače će biti intrigantni i podatci Milana Glibote koji priše o nošnjama Imotske krajine u povijesnim dokumentima, etnografskim, likovnim i književnim djelima. Najstariji prikaz narodne nošnje, tako otkrivamo u crtežu Füllera iz 1833. godine, ali i litografijama Johana Hogelmüllera iz 1841. i Franesca Carrare iz 1846. godine. Vrijedan je najstariji etnografki zapis o nošnjama Imotske krajina učitelja Ivana Ujevića (Tinova oca). Tu su i zapisi Marinka Granića i Vinka Tolića.
Svakako, riječ je o iscrpnom prikazu etno bogatstava Imotske krajine. Štoviše u katalogu osim Josipa Forjana, fra Silvestra Kutleše i Milana Glibote pišu i Suzana Budimir (odijevanje imotskog građanstva u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. stoljeću), Ida Vranić (Kratki prikaz zbirke nošnji imotskog kraja u Etnografskom muzeju Split), Snježana Tonković (Narodne nošnje u muzejskoj zbirci Narodnog sveučilišta Imotski) i fra Ante Babića (Imotski franjevci i etnografsko blago). Naravno, ostaje pitanje je li izložba narodnog bogatstva trebala biti u "Mimari"?
Marina Tenžera
("Vjesnik", 31. siječnja 2001.)

Iza sedmerih vrata

ZAGREB – "Iza sedemerih vrata" naziv je izložbe imotskih narodnih nošnji što je u subotu navečer otvorena u dupkom punoj galeriji Muzeja Mimara. Riječ je o godinu dana pripremanom projektu Josipa Forjana koji je s ekipom suradnika, na poticaj zaljubljenika u svoj kraj entuzijasta i kulturnih djelatnika, pokrenuo projekt istraživanja rekonstrukcije i prikupljanja narodnih nošnji, te izrade replika za potrebe kulturno-umjetniče udruge (Novae) iz sela Runovića. Prije Zagreba izložba je predstavljena Runovićima i Splitu. Uz ljepotu izvornih i rekonstruiranih narodnih nošnji, starih fotografija, povijesnih dokumenata, književnih i likovnih djela, te etnološke literature iz fundusa Etnografskog muzeja Split i Zagreb, te Franjevačkog samostana u Imotskom, posjetitelji mogu uživo doživjeti i izradu nošnji, opanaka i nakita u samome Muzeju. Izložbu prati vrijedan katalog s tekstovima Josipa Forjana, fra Silvestra Kutleše, Suzane Budimir, Milana Glibote, Ide Vranić, Snježane Tonković i fra Ante Babića. (M. T.)
("Vjesnik", 29. siječnja 2001.)

Kažnjeni smo i izolirani

IMOTSKI - Ovogodišnjih 10,2 milijuna kuna koliko su Imotski i Imotska krajina dobili iz državnog proračuna, predmetom su brojnih reakcija među imotskim obnašateljima izvršne vlasti u lokalnoj samoupravi. Svi se oni slažu da je i ove godine, ali ipak daleko drastičnije Imotski, bez obzira na stezanje kaiša, koje je najavila Vlada, dodatno "kažnjen" iz Zagreba. Riječ kažnjen čuje se ponajviše iz usta čelnih ljudi HDZ-a koji su uvjerenja da od 3. siječnja 2000., nakon promjene vlasti, Imotski kao oduvijek odan kraj HDZ-u, biva izoliran, što oni opravdavaju vrlo lošim komunikacijama na relaciji Imotski - Vlada RH. - Novac koji smo dobili uglavnom je za već započete projekte - kaže imotski gradonačelnik Ante Lončar. Konačno su morali dati novac za završetak sportske dvorane, 4,7 milijuna kuna, a tri milijuna kuna nedostatno je za vodoopskrbu. Ono pak što je najvažnije niti kune nismo dobili za rekonstrukciju vitalne prometnice i imotske žile kucavice Imotski - Lovreć. Po statističkim pokazateljima tom prometnicom dnevno prođe nešto više od 5000 automobila, a u ljetnoj sezoni i do 7000. Načelnik općine Cista Provo Bože Čubić pozdravlja izdvajanje 600 tisuća kuna za konačno uređenje opasnog raskrižja u Cisti Provo, ali mu ne ide u glavu ignoriranje Vlade kada su u pitanju već započeti projekti vodovoda i infrastrukture na zapadnom dijelu Imotske krajine. - Samo na ovoj prometnici, po statistikama, protekle godine poginulo je šestero ljudi, mnogo je povrijeđenih, a i velika je materijalna šteta, pa sam zaista razočaran zašto se nije osigurao novac za rekonstrukciju te prometnice - kaže načelnik općine Lovreć Ante Babić. Treba spomenuti da je osim za dvoranu i nastavak radova na vodovodnom prstenu oko Imotske krajine još po 500 tisuća kuna iz proračuna osigurano osnovnim školama iz Studenaca i Imotskog, milijun kuna za nastavak izgradnje sportske dvorane u Zmijavcima. Po riječima zastupnika Ante Grabovca, novac za rekonstrukciju prometnice Imotski - Lovreć po obećanjima ministra Alojzija Tušeka zasigurno će biti osiguran u proračunu za 2002. godinu.
B. Ćosić
("Slobodna Dalmacija", 23. siječnja 2001.)

Proglasom maškara počeli ludi karnevalski dani u Imotskom

IMOTSKI - Uz svirku Gradske glazbe Imotski Hrvatskog puhačkog orkestra po gradskim ulicama, Društvo Bakove svečanosti iz Imotskog uputilo je u subotu navečer proglas građanima u kojem ih izvještava o programu svečanosti maškara i karnevala.
Subotnjim, Prvim maškaranjem počeli su ludi dani karnevala tijekom kojeg će imotske maškare svakodnevno imati djelić svog programa. Maškare su u proglasu "dale na znanje" da će i ove godine biti održani tradicionalni plesovi pod maskama, zatim svečana povorka te tradicionalna Bakova večer humora. Imotske maškare takoder će imati niz gostovan a na festivalima u gradovima poput Dubrovnika, Splita Sinja, Čapljine..., gdje su za svoje originalne maske i dosad osvajali prve nagrade.
V. Bekavac Šuvar
("Jutarnji list", 22. siječnja 2001.)

Imotski dobio Tuđmanov trg

IMOTSKI - Trg imotskih iseljenika u središtu grada jučer je preimenovan u Trg Franje Tuđmana.
- Ovim ste činom iskazali poštovanje čovjeku koji nas je 1989. poveo u projekt slobode rekao je tijekom obraćanja skupu Ivo Sanader.
Tribinom u imotskoj kinodvorani, nakon proglašenja Tuđmanova trga, nastavljena je proslava 11. obljetnice HDZ-a u Imotskoj krajini. Na skupu s naglašenim emocijama ponovno je, medu ostalima, govorio dr. Sanader. Kritički se osvrnuo na rad sadašnje Vlade, za koju je rekao: - Obećali su brda i doline, optuživali nas iz HDZ-a za sve loše, ali i dobro. Sve dobro što smo stvorili neki su htjeli prikazati lošim, i Bljesak i Oluju i Domovinski rat.
U prepunoj dvorani Imoćani su burno pratili Sanaderovo izlaganje.
V. Bekavac Šuvar
("Jutarnji list", 21. siječnja 2001.)

Nezaposlenost 17 posto viša nego `99.

IMOTSKI - Prema službenim podacima ispostave Zavoda za zapošljavanje na samom kraju 2000. bilo su 3584 prijavljene osobe, što je za 17 posto više od istog razdoblja 1999. godine. Statistika bilježi da veći broj nezaposlenih od Imotskog imaju samo Kaštela i Sinj. Samo 50 osoba je krajem prošle godine uposleno u tvornici trikotaže Trimot d.d. u stečaju. Najviše prijavljenih u Imotskom ima NKV radnika, njih 1032, te 1500 KV-VKV radnika. Sa srednjom stručnom spremom posao čeka 846 radnika, a sa VŠS-om ih je prijavljeno 98 te sa VSS-om 108. (V. B. Š.)
V. B. Š.
("Jutarnji list", 13. siječnja 2001.)

Imotski odnio kupce Sovićima

Za Imotski - 9,3 milijuna kuna

IMOTSKI - Za dovršetak izgradnje velike sportske dvorane u Imotskom iz državnog je proračuna u ovoj godini izdvojeno 4,7 milijuna kuna, za uređenje raskrižja u Cisti Provo 600.000 i obnovu Osnovne škole Stjepana Radića u Lovreću 500.000 kuna.
Međutim za obnovu zgrade Osnovne škole u Studencima izdvojeno je 500.000, a za nastavak izgradnje opskrbnog prstena u Imotskom kraju tri milijuna kuna.
Dakle, iz državnog proračuna je za izgradnju, dovršetak, obnovu i rekonstrukciju kapitalnih objekata za Imotski kraj izdvojeno ukupno 9,3 milijuna kuna.
Šteta je što nisu izdvojena sredstva za rekonstrukciju također tako važne ceste Imotski-Lovreć koja je u iznimno teškom stanju. Riječ je o važnoj prometnici jer na pravcu Imotski-Split mnoga naselja povezuje s državnom cestom, otvarajući ih prema tržištu.
Imoćani i Lovrećani se nadaju da će se iduće godine izdvojiti sredstva iz državnog proračuna za rekonstrukciju te ceste koja život znači za naselja na potezu Imotski-Lovreć. (N.M.)
("Vjesnik", 3. siječnja 2001.)

Od stečajnog postupka prihod u Trimotu uvećan čak pet puta

IMOTSKI – Kada je u rujnu 1999. otvoren stečajni postupak nad tvrtkom "Trimota" u Imotskom, mnogi su prognozirali kraj tog proizvođača donjeg rublja, poznatog na domaćem i inozemnom tržištu. Naime, račun "Trimota" je bio blokiran još 1994. godine u iznosu od 19,5 milijuna kuna te dugovima prema državi, odnosno državnim fondovima.
Međutim, 15 mjeseci nakon što je otvoren stečajni postupak, godišnji prihod po zaposlenome radniku tri je do pet puta veći u odnosu na predstečajno stanje. Primjerice, 283 radnika sada ostvaruju veći promet od 900 djelatnika koliko ih je u toj tvrtki radilo 1994. godine, odnosno dvaput veći promet od onoga koji je 1996. ostvarilo 750 zaposlenih.
Tvornica trikotaže je sada u fazi tehnološke obnove. Taj će se projekt realizirati tijekom zime a najdalje do ožujka 2001. godine. Osim modernizacije proizvodnje, još jedna iznimno značajna zadaća stoji pred upravom tvrtke. Riječ je o povećanju broja djelatnika, odnosno dovođenju Trimotu u stanje prije stečaja. Valja i ostvariti mjesečni promet od četiri milijuna kuna.
Inače, sve što se proizvede u Trimoti odmah se izveze na probirljivo inozemno tržište, najviše u Njemačku. Prema riječima stečajnog upravitelja Zvonka Silića, tvrtka ni sada ne može proizvesti robe koliko se ona traži na tržištu. Imoćani su dakle na pravom putu oživljavanja gospodarstva.
Nakon što se u cijelosti realizira projekt tehničke obnove i kvaliteta rublja će biti veća. (N.M.)
("Vjesnik", 29. prosinca 2000.)

Za dovršetak sportske dvorane 4,7 milijuna kuna

IMOTSKI - Ustrajnost HSLS-ovih zastupnika u Hrvatskom saboru da u proračunu za sljedeću godinu osiguraju novac za vitalnu prometnicu Split-Zagreb, pozdravljena je i u Imotskom, to više što se imotski zastupnik Ante Grabovac našao u toj ekipi.
- Vjerujte da je osobno i premijer Račan bio uporan u razgovoru s nama, te u dogovaranjima, jednostavno se bojeći da proračun neće proći, jer smo mi bili ustrajni da se taj novac, iako nedostatan, osigura za tu prometnicu. Iako će pravi zamah u izgradnji te prometnice biti u 2002. godini, ovih 120 milijuna kuna ipak će i te kako dobro doći za sve predradnje u vezi s izgradnjom te prometnice - rekao nam je Grabovac. Na pitanja što Imotski i Imotska krajina očekuju od ne baš velikoga proračunskog kolača, Grabovac je istaknuo:
- Uspjelo se osigurati 4,7 milijuna kuna za konačno dovršenje sportske dvorane u Imotskom, čija izgradnja već godinama izaziva ogorčenje Imoćana. S tim novcem ona će biti sljedeće godine u funkciji, na usluzi brojnoj imotskoj mladeži i ostalom građanstvu. Uspjeli smo također osigurati 600.000 kuna za konačno uređenje opasnog raskrižja u Cisti Provo, gdje su se do sada događale teške prometne nesreće s ljudskim žrtvama. I ono će do početka sljedeće turističke sezone biti uređeno. Osigurano je također 500.000 kuna za imotsku osnovnu školu "Stjepan Radić", a ta škola će u suradnji s prosvjetnim institucijama odlučiti u što taj novac uložiti. Također, Studenci su dobili 500.000 kuna za tamošnju školu, a za nastavak izgradnje vododovnog prstena oko Imotske krajine osigurana su tri milijuna kuna. Na žalost, sljedeće godine neće biti novca za rekonstrukciju prometnice Imotski-Lovreć, no zato imamo i obećanje ministra Tušeka, izgovoreno za saborskom govornicom, da će osobno doći vidjeti u kakvom je stanju ta prometnica, pa se nadam da će se već u 2002. godini prići njezinoj rekonstrukciji. Također, s puno nade očekujem taj proračun kako bi se u njemu našao novac za vodonatapni sustav Imotskog polja, a što je moj primarni zadatak kao zastupnika, svjestan da Imotsko polje s kvalitetnim vodonatapnim sustavom, ali i s počecima komasacije, može u potpunosti osigurati kvalitetan život ovdašnjem pučanstvu - kazao nam je zastupnik Grabovac.
Braco Ćosić
("Slobodna Dalmacija", 28. prosinca 2000.)

I Imotski na Internetu

IMOTSKI - Gradsko vijeće Imotskog usvojilo je proračun za 2001. godinu. Sa 9, 455.000 kuna osigurat će najminimalnije funkcioniranje grada. Novost je da je umjesto dosadašnjih 15.000 kuna za potrebe Kluba ovisnika o drogama izdvojeno 25.000 kuna. Imotski će se moći pronaći i na Internetu, za što je izdvojeno 15.000 kuna. (V.B.Š.)
("Jutarnji list", 21. prosinca 2000.)

OPASKA: Imotski je, kao što se vidi, već prisutan na Internetu. Doduše, bez gradskih kuna. Valja se nadati da će tih 15.000 iznjedriti neku solidnu konkurenciju.

Miroslav Tuđman otkrio bistu Franje Tuđmana u Prološcu

PROLOŽAC - Dokje dan, ne vidimo zvijezde. Da bismo ih vidjeli, mora pasti noć. Trećeg siječnja ove godine nastupila je noć. Došli su riješiti socijalnu krizu, a produbili su je. Došli su Hrvatsku otvoriti prema inozemstw i stranom kapitalu, a osiromašeni smo. Medu nama vladaju bezvoljnost i beznade, širi se fatalizam - rekao je splitsko-dalmatinski župan Branimir Lukšić jučer Prološcu, na otkrivanju spomen-biste dr Franje Tudmana. Bistaje postavljena na središnjem prološkom trgu, koji od jučer nosi Tudmanovo ime. Na toj se svečanosti okupilo više od tisuću Proložana i Imoćana, a medu gostima su bili predstavnici Županije splitsko-dalmatinske, županijskog HDZ-a, izaslanstvo HDZ-a BiH, general Stanko Baja Sopta te načelnici i gradonačelnici susjednih općina i gradova. Bistu dr. 'llzdmana, koju je izradio akademski kipar Kruno Bošnjak, otkrio je Miroslav Tudman.
Vedrana Bekavac Šuvar
("Jutarnji list", 21. prosinca 2000.)

"Šeik iz Zagvozda" mrtav u sudaru s teretnjakom

UDBINA - U devet sati ujutro na ličkoj magistrali podno Udbine zbog pretjecanja šlepera i nespretnog manevra vraćanja u kolnički trak osobnog automobila dogodila se teška prometna nezgoda u kojoj je smrtno stradao glazbenik iz Zagvozda Joško Tomičić (32), a vozač automobila Z. Dedić (39), u kojem je kao suvozač stradao Tomičić, zadobio je lakše tjelesne ozljede. (...)
Joško Tomičić (32) rođeni je Zagvožđanin iz Imotske krajine. Nakon dolaska iz Danske 90-ih godina, svoj estradni uspon ovaj pjevač bilježi pjesmom "Udaje se Splićanka za Vlaja". Nižu se potom novi hitovi, a Tomičić, kojega su svi zbog zajedničkog života s tri žene u Danskoj zvali šeik iz Zagvozda, bilježi blistav uzmah na glazbenoj sceni CD-om "Vrata raja" i pjesmom "Zlatna ribica" uz mnoge druge te posljednjom kasetom izdanom u privatnoj produkciji "Oj, Ivica i Stipan". Smrt ga je zadesila na jednom od putovanja, prije nastupa. Vijest o pogibiji Joška Tomiaća odjeknula je bolno Imotskom krajinom i njegovim rodnim Zagvozdom.
("Jutarnji list", 9. prosinca 2000.)

Umro Vlado Gotovac

ZAGREB - Vlado Gotovac, istaknuti hrvatski političar i pisac, umro je u četvrtak u 11.15 sati u svom domu u Rimu od teške i neizlječive bolesti.
Gotovac se liječio u rimskoj bolnici Gemelli, a otprilike tjedan dana bio je u svom rimskom domu pod liječničkom njegom. Uz njega je cijelo vrijeme bila njegova supruga liječnica, kardiologinja bolnice Gemelli, Simona Sandrić. Minutom šutnje saborski su zastupnici u četvrtak odali počast svom preminulom kolegi i velikom rodoljubu. Predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić priopćio je zastupnicima tu tužnu vijest nakon čega je sjednica nakratko prekinuta. Gotovčevi su saborski kolege, premda se znalo za tešku bolest, bili iskreno potreseni njegovom smrću. Minutom šutnje počast preminulom Gotovcu odali su i zastupnici Županijskoga doma. Zastava na zgradi Hrvatskoga sabora spuštena je na pola koplja.
I članovi hrvatske Vlade na svojoj su sjednici minutom šutnje odali počast preminulom hrvatskom političaru i književniku. »Upravo sam dobio vijest da je umro Vlado Gotovac«, rekao je članovima Vlade zamjenik premijera Goran Granić pozvavši ih da minutom šutnje odaju počast. Granić je izvijestio da će uži kabinet dogovoriti sve što Vlada kani učiniti vezano uz komemoraciju i Gotovčev pogreb. (...) (Goranka Jureško / Hina)
("Vjesnik", 8. prosinca 2000.)